#: locale=en ## Action ### URL LinkBehaviour_E85CE767_819B_F266_41D1_5D3CF91A341E.source = https://twitter.com/VladaRH LinkBehaviour_E6FEA13E_8196_CFE9_41AB_EF0FD9CEC3A4.source = https://www.facebook.com/hrvatski.sabor/?locale=hr_HR WebFrame_22F9EEFF_0C1A_2293_4165_411D4444EFEA_mobile.url = https://www.google.com/maps/embed?pb=!1m18!1m12!1m3!1d2780.743436312276!2d15.96928069118219!3d45.816396435316534!2m3!1f0!2f0!3f0!3m2!1i1024!2i768!4f13.1!3m3!1m2!1s0x4765d702cc436aff%3A0xa45b039116e278f4!2sHrvatski%20sabor!5e0!3m2!1shr!2shr!4v1681470391816!5m2!1shr!2shr WebFrame_22F9EEFF_0C1A_2293_4165_411D4444EFEA.url = https://www.google.com/maps/embed?pb=!1m18!1m12!1m3!1d2780.743436312276!2d15.96928069118219!3d45.816396435316534!2m3!1f0!2f0!3f0!3m2!1i1024!2i768!4f13.1!3m3!1m2!1s0x4765d702cc436aff%3A0xa45b039116e278f4!2sHrvatski%20sabor!5e0!3m2!1shr!2shr!4v1681470391816!5m2!1shr!2shr ## Hotspot ### Tooltip HotspotPanoramaOverlayArea_6FB5FC8D_75F3_36B3_41D9_7121772E3D3B.toolTip = ANTE STARČEVIĆ HotspotPanoramaOverlayArea_CE0BC0EC_DBCA_F3B7_41B9_6229E80E687C.toolTip = ANTE STARČEVIĆ - GOVOR HotspotPanoramaOverlayArea_666A909E_75C5_44FC_41D2_55606BB481A0.toolTip = BAN IVAN MAŽURANIĆ HotspotPanoramaOverlayArea_A9458B21_B23C_9241_41CE_8A254A4A71B0.toolTip = BAN IVAN MAŽURANIĆ - GOVOR HotspotPanoramaOverlayArea_61FCF8BF_75C3_443C_419B_2C13DD4B8A1A.toolTip = BAN JOSIP JELAČIĆ HotspotPanoramaOverlayArea_08A09901_140B_9A3D_41B1_FD2FCA47D1A0.toolTip = BISTE HotspotPanoramaOverlayArea_0EE6B604_1439_963B_4188_AC32A835E0CB.toolTip = BISTE HotspotPanoramaOverlayArea_7A5BCD5B_75C5_5C44_41C2_4A844D84A490.toolTip = BISTE HotspotPanoramaOverlayArea_0EAD5AE3_1439_9FFD_41A6_E97E03844AC5.toolTip = BISTE HotspotPanoramaOverlayArea_0FF06624_1437_9644_41A7_9260AFE23D97.toolTip = BISTE HotspotPanoramaOverlayArea_649C081B_75C6_C3C4_41C1_8B3D89255A3C.toolTip = BISTE HotspotPanoramaOverlayArea_099BE61C_1408_9644_4195_F377E428D0B0.toolTip = BISTE HotspotPanoramaOverlayArea_0AC7D4F2_141B_8BDC_41A5_47449238B0A2.toolTip = BISTE HotspotPanoramaOverlayArea_09855B01_1408_7E3C_418E_E515FA4E2F3A.toolTip = BISTE HotspotPanoramaOverlayArea_0872FACF_1409_BFC5_4176_D4623F3D7CB6.toolTip = BISTE HotspotPanoramaOverlayArea_08126A53_1408_BEDC_4176_1E2428F870D6.toolTip = BISTE HotspotPanoramaOverlayArea_08045E02_1409_963F_41B0_C604C1185A5E.toolTip = BISTE FlatHotspotPanoramaOverlayArea_645FF99A_7F6B_BEAE_41DF_6A652A75EABB.toolTip = BORIS ŠPREM FlatHotspotPanoramaOverlayArea_69690327_7EB6_53E6_41DE_BC4D62A96D8C.toolTip = BORIS ŠPREM HotspotPanoramaOverlayArea_0EDC2F52_1438_96DF_4189_21C7C57E620C.toolTip = DVORANA ANTE STARČEVIĆA HotspotPanoramaOverlayArea_091EEFF5_1408_B5C4_41A3_6E2EC499D54A.toolTip = DVORANA ANTE STARČEVIĆA HotspotPanoramaOverlayArea_6F4F0C37_7EEA_55E7_41B8_BADC81D65269.toolTip = DVORANA ANTE STARČEVIĆA HotspotPanoramaOverlayArea_65852B86_7EAD_D2A6_41DB_FF4412C9A81E.toolTip = DVORANA ANTE STARČEVIĆA HotspotPanoramaOverlayArea_0FF1D6F4_1438_97C4_4183_D7090E572824.toolTip = DVORANA ANTE STARČEVIĆA HotspotPanoramaOverlayArea_0A7FD324_1408_8E7B_41B2_0D57889B87A0.toolTip = DVORANA ANTE STARČEVIĆA HotspotPanoramaOverlayArea_0EEC4806_1438_7A47_4195_4658C51FC3FA.toolTip = DVORANA ANTE STARČEVIĆA HotspotPanoramaOverlayArea_5C7D24C4_7FAA_B699_41D3_C202FDF403AE.toolTip = DVORANA IVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ HotspotPanoramaOverlayArea_CB57A5AF_DBB9_7DB1_41D5_4DD1B2CFBFF5.toolTip = DVORANA IVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ HotspotPanoramaOverlayArea_613EC112_75FD_45C4_41C5_2EC911029B03.toolTip = FRANO SUPILO HotspotPanoramaOverlayArea_4561A703_7DDE_37AE_41C6_4BE11E913EC5.toolTip = GOVOR STJEPANA RADIĆA HotspotPanoramaOverlayArea_662B66EA_75CF_CC44_41D5_5949A75B16D7.toolTip = GROF JANKO DRAŠKOVIĆ HotspotPanoramaOverlayArea_60E3F33F_75D3_13CF_41D6_ABCE10F091A4.toolTip = HRVATSKI SABOR HotspotPanoramaOverlayArea_098316EA_140B_97CC_417B_B515844A8D6E.toolTip = HRVATSKI SABOR HotspotPanoramaOverlayArea_0ADFE633_1418_765D_4197_CC86A5F6DD1F.toolTip = HRVATSKI SABOR HotspotPanoramaOverlayArea_6E6476A1_75CF_12F3_41BF_8E506D9AE427.toolTip = IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI HotspotPanoramaOverlayArea_A0AC8033_B20C_8E41_41E1_978B2E3C7902.toolTip = IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI - GOVOR HotspotPanoramaOverlayArea_61371D3D_75C5_7C3C_41C7_A790014974A8.toolTip = JOSIP JURAJ STROSSMAYER FlatHotspotPanoramaOverlayArea_6923EBAB_7EB6_B2EF_41D3_1D4177B8B6F8.toolTip = JOSIP LEKO FlatHotspotPanoramaOverlayArea_60ACD494_7EBB_F6BA_4193_D62ECD4B7B4A.toolTip = JOSIP LEKO HotspotPanoramaOverlayArea_61EE5CAE_75C5_7CDC_41C6_E6AFAFEFAB4F.toolTip = JOSIP ŠOKČEVIĆ FlatHotspotPanoramaOverlayArea_6413ABB1_7F6E_52FB_41DC_BCDB97B48C58.toolTip = LUKA BEBIĆ FlatHotspotPanoramaOverlayArea_6BF9652C_7EEE_77E9_418E_E1C59344D110.toolTip = LUKA BEBIĆ FlatHotspotPanoramaOverlayArea_6A5A491D_7EFA_FFAA_41DB_7C2C7B0A9647.toolTip = NEDJELJKO MIHANOVIĆ FlatHotspotPanoramaOverlayArea_641BDC07_7F6A_75A7_41B7_A6C52407016A.toolTip = NEDJELJKO MIHANOVIĆ HotspotPanoramaOverlayArea_08A8EFAA_1408_F64F_41A9_244E9DA583AD.toolTip = PLAVI SALON HotspotPanoramaOverlayArea_0F537C5D_143B_BAC5_419B_871325C7EA4B.toolTip = PLAVI SALON HotspotPanoramaOverlayArea_09E1F29A_1408_8E4F_41B0_5C6BAD0BA3D6.toolTip = PLAVI SALON HotspotPanoramaOverlayArea_0F06943F_1439_8A45_41A3_74E2E62BA553.toolTip = SABORNICA HotspotPanoramaOverlayArea_0A90D08F_1419_8A45_41A9_14F91B279340.toolTip = SABORNICA HotspotPanoramaOverlayArea_5A3D1286_7FAD_F299_41DA_8F8951BBF821.toolTip = SABORNICA HotspotPanoramaOverlayArea_0A1D836A_1419_8ECC_41B3_E867B6E5AA04.toolTip = SABORNICA HotspotPanoramaOverlayArea_5E6F93A5_7FAA_529A_41CD_369BDA283B0A.toolTip = SABORNICA FlatHotspotPanoramaOverlayArea_62D7CCCD_7EAA_F6AB_41C1_A5C4CDEAE3F0.toolTip = SJEDNICA SABORA FlatHotspotPanoramaOverlayArea_68066DD6_7EAD_D6B9_41D4_A1DF17ACA552.toolTip = SJEDNICA SABORA FlatHotspotPanoramaOverlayArea_0A3FF894_1408_9A5B_417F_6607B68D33EE.toolTip = STJEPAN MESIĆ FlatHotspotPanoramaOverlayArea_65E88F65_7F6A_B39B_41D1_CFA39DD8DD59.toolTip = STJEPAN MESIĆ HotspotPanoramaOverlayArea_60591768_75C5_4C44_41BD_84B663A20EF2.toolTip = STJEPAN RADIĆ HotspotPanoramaOverlayArea_0A2A3445_1408_8AC5_41A9_D03897544264.toolTip = STUBIŠTE HotspotPanoramaOverlayArea_62BBF28D_75D3_32B0_41DC_C4CB737AC007.toolTip = STUBIŠTE FlatHotspotPanoramaOverlayArea_604DB5A6_7F76_7699_41A4_D9977401C62D.toolTip = VLADIMIR ŠEKS FlatHotspotPanoramaOverlayArea_644BC518_7F6D_D7AA_41C6_5E771D6ACF8E.toolTip = VLADIMIR ŠEKS FlatHotspotPanoramaOverlayArea_640E25C9_7F6A_56AB_41B1_3CFE00DD700C.toolTip = VLATKO PAVLETIĆ FlatHotspotPanoramaOverlayArea_6BC88A6F_7EFA_D267_41C6_2401C5B095FF.toolTip = VLATKO PAVLETIĆ FlatHotspotPanoramaOverlayArea_6B49A7ED_7EEA_D26B_41A1_A3C3053C00F5.toolTip = ZLATKO TOMČIĆ FlatHotspotPanoramaOverlayArea_6426A692_7F6D_B2BE_41B0_703F729BE231.toolTip = ZLATKO TOMČIĆ FlatHotspotPanoramaOverlayArea_6DED2465_7EED_F59A_41D8_53975E2F9F32.toolTip = ŽARKO DOMLJAN FlatHotspotPanoramaOverlayArea_640288A1_7F6A_5E9B_41C4_A96DA09C99C4.toolTip = ŽARKO DOMLJAN FlatHotspotPanoramaOverlayArea_6306941E_7EB7_B5A6_41B6_5C11F41418EE.toolTip = ŽELJKO RAINER FlatHotspotPanoramaOverlayArea_67FD9BFC_7EBA_5269_41D6_94B0715B529F.toolTip = ŽELJKO RAINER ## Media ### Audio audiores_124917B4_7F22_36EB_41DA_1E4B065C0F78.mp3Url = media/audio_1ED4EFDB_7F26_D65E_41A0_7C1F8353B34E_en.mp3 audiores_25796FF4_7D23_F66B_41D0_31CBBFDCC18D.mp3Url = media/audio_4A0624A6_7DDE_2AF6_41D5_086A2C86F778_en.mp3 audiores_254E6DE0_7D23_FA69_41D6_A21085667A57.mp3Url = media/audio_4A0EA950_7D22_7BAA_4198_053E190292DA_en.mp3 audiores_2543DBB8_7D23_FEDA_4199_BB7405608A1C.mp3Url = media/audio_4A4B674E_7D25_D7B6_41B0_DC04C8ADB0C8_en.mp3 audiores_25564950_7D23_FBAA_41D3_3B59FDB6B016.mp3Url = media/audio_4B568344_7D26_EFAA_41CE_96F427DFAA6E_en.mp3 audiores_256742B0_7D23_EEE9_41C0_A531E315BFF9.mp3Url = media/audio_4C777287_7DE6_6EB6_41D4_EA070B67B86D_en.mp3 audiores_229C4BEB_7D22_7E7E_41D9_D603BBC0F04B.mp3Url = media/audio_502D3977_7D5E_5A56_4178_7E23634D0D16_en.mp3 audiores_22B480AD_7D22_6AFA_41C3_B9984CFF6130.mp3Url = media/audio_50532726_7D5E_37F6_41D9_08D8795D7AC3_en.mp3 audiores_25D990E7_7D22_2A76_419A_670A7CF82350.mp3Url = media/audio_52051E10_7D22_39AA_41A9_69A0ACAFFAE4_en.mp3 audiores_2208476A_7D22_3679_41AE_A93B2DBD8E6A.mp3Url = media/audio_526E7E0C_7D22_59BA_41D8_4C80D8A5EDA6_en.mp3 audiores_25F285D9_7D22_2A5A_41BF_7C3C31FFF447.mp3Url = media/audio_52B9A617_7D3E_29D6_41D6_2CDAB75AC960_en.mp3 audiores_25E6E9C0_7D23_DAAA_41B4_2318272A1C1F.mp3Url = media/audio_52F4ED54_7D3E_3BAA_41AA_CE17C8B13C04_en.mp3 audiores_224369D1_7D22_5AAA_41BF_BDAD9897BE2E.mp3Url = media/audio_5316A0DC_7D26_6A5A_41C5_FEDD3BBC3D30_en.mp3 audiores_227A6E7A_7D22_5659_41AD_A654C868C1C6.mp3Url = media/audio_5338EB8B_7D2E_7EBF_41B6_D2794221CCE3_en.mp3 audiores_2214835C_7D22_2E59_41D3_948D05917E7E.mp3Url = media/audio_539FA022_7D2E_69EE_41D0_FF64B38F8265_en.mp3 audiores_2226ED1F_7D22_3BD6_4182_DDC20E55460E.mp3Url = media/audio_53BE7998_7D26_5ADA_41DC_510820D3454A_en.mp3 audiores_22AD05A1_7D22_6AEA_41D0_42617FDBAFF6.mp3Url = media/audio_53DDEEB4_7D23_D6EA_41D9_3F7D4ACDC142_en.mp3 audiores_2595FCA0_7D23_DAEA_41C2_47B14B0A1681.mp3Url = media/audio_55A16AAA_7D22_3EFE_41B3_76DCFC483DBC_en.mp3 audiores_25BAE3C8_7D23_EEBA_41D3_6BCCF9310629.mp3Url = media/audio_56B4039D_7D2E_2EDA_41B2_C28E8C59A4BB_en.mp3 audiores_25AB672A_7D23_F7FE_41CC_A67A2902184D.mp3Url = media/audio_56BA1EC9_7D22_56BA_41BC_B2B6F56378D9_en.mp3 audiores_25856FCF_7D23_D6B6_41D7_57C56F79DD38.mp3Url = media/audio_57D80CD7_7D22_7A56_41B0_4B84595F09ED_en.mp3 audiores_6D34D379_74E2_DBB6_41C3_9666C9A43561.mp3Url = media/audio_6C9246CD_74E6_5AEE_41B1_2CA4F8282DE7_en.mp3 audiores_6D35521B_74E2_D56A_41CF_CE7C3E21C049.mp3Url = media/audio_6DB2C02B_74E6_55AA_41B0_3EB97AC1D80C_en.mp3 audiores_6E9DE06B_7522_75AA_41D9_E535D436AF4E.mp3Url = media/audio_6F580EFB_7522_CAAA_41D2_14B2DC3022D9_en.mp3 audiores_6EC63D7E_7522_4FAA_41D0_734E1A1B8909.mp3Url = media/audio_6F5A17C4_7522_3ADE_41CF_FFC482A3E4B8_en.mp3 audiores_6E9935D8_7522_7EF6_41C1_E9D77A3AEC5E.mp3Url = media/audio_6F8C5664_752E_5DDE_41C8_E0781D939B72_en.mp3 audiores_F605578C_81AA_72AA_41CC_75BF2A4375A9.mp3Url = media/audio_F76942F4_81AB_D279_41D2_74532DE9A5B8_en.mp3 ### Title album_1FC5F259_1408_8ECD_419C_BE7BC35A4467_0.label = Bebić album_1FC5F259_1408_8ECD_419C_BE7BC35A4467_1.label = Domljan album_0F537D63_7FAE_579F_41CB_910DD62566CB_0.label = Drašković album_1FC5F259_1408_8ECD_419C_BE7BC35A4467_2.label = Gospodin panorama_1F9CAA7F_140B_9EC4_4199_6631A428141D.label = Hrvatski sabor panorama_1F9CA005_140B_8A45_4195_9ECFA23B7DF4.label = Hrvatski sabor panorama_1F9CAB61_140B_9EFD_41A7_41318991898B.label = Hrvatski sabor panorama_18EC9E41_1408_B63C_4195_154EE1BCB0A6.label = Hrvatski sabor - Točka 1 panorama_1F9BFA04_1408_9E44_418A_004DE8087720.label = Hrvatski sabor - Točka 2 panorama_1F9F5503_1408_8A3D_4181_8DD2C41FCC50.label = Hrvatski sabor - Točka 3 panorama_1F9CC0A6_140B_8A47_41AD_EDEC3FE7EEFE.label = Hrvatski sabor - Točka 6 panorama_1F9C95D3_140B_B5DD_41AE_BA1D1E152384.label = Hrvatski sabor - Točka 6 panorama_1F9C11B4_140B_8A44_41B3_324F2AA88171.label = Hrvatski sabor - Točka 7 panorama_1F9C9672_140B_F6DF_418B_AC6FC2023072.label = Hrvatski sabor - Točka 7 panorama_1F9CFCD7_140B_9BC4_417C_0A6D24CF2031.label = Hrvatski sabor - Točka 8 album_0F537D63_7FAE_579F_41CB_910DD62566CB_1.label = Jelačić album_0F537D63_7FAE_579F_41CB_910DD62566CB_2.label = Kukuljević album_0F537D63_7FAE_579F_41CB_910DD62566CB_3.label = Mažuranić album_1FC5F259_1408_8ECD_419C_BE7BC35A4467_3.label = Mesić album_1FC5F259_1408_8ECD_419C_BE7BC35A4467_4.label = Mihanović album_1FC5F259_1408_8ECD_419C_BE7BC35A4467_5.label = Pavletić album_9AC6F441_9489_4DED_41E2_790E7607E2B1.label = Photo Album zgrada_sabora album_0F537D63_7FAE_579F_41CB_910DD62566CB_4.label = Radić album_1FC5F259_1408_8ECD_419C_BE7BC35A4467_6.label = Reiner album_1FC5F259_1408_8ECD_419C_BE7BC35A4467.label = Saborski predsjednici album_0F537D63_7FAE_579F_41CB_910DD62566CB_5.label = Skočević album_0F537D63_7FAE_579F_41CB_910DD62566CB_6.label = Starčević album_0F537D63_7FAE_579F_41CB_910DD62566CB_7.label = Stossmayer album_0F537D63_7FAE_579F_41CB_910DD62566CB_8.label = Supilo album_1FC5F259_1408_8ECD_419C_BE7BC35A4467_9.label = Tomić album_0F537D63_7FAE_579F_41CB_910DD62566CB.label = Značajni hrvatski političari album_9AC6F441_9489_4DED_41E2_790E7607E2B1_0.label = zgrada_sabora album_1FC5F259_1408_8ECD_419C_BE7BC35A4467_7.label = Šeks album_1FC5F259_1408_8ECD_419C_BE7BC35A4467_8.label = Šprem ## Skin ### Button Button_7DB33382_7065_343F_41B1_0B0F019C1828.label = 360 galerija Button_7DB33382_7065_343F_41B1_0B0F019C1828_mobile.label = 360 galerija Button_7DBCA382_7065_343F_41DB_48D975E3D9EC_mobile.label = Contact Information Button_7DBCA382_7065_343F_41DB_48D975E3D9EC.label = Contact Information Button_7DB37382_7065_343F_41CC_EC41ABCCDE1B_mobile.label = Floorplan Button_7DB37382_7065_343F_41CC_EC41ABCCDE1B.label = Floorplan Button_450E939B_7DE5_EEDE_41DD_E5353B73FE89_mobile.label = LOREM IPSUM Button_1816136F_7CEE_2E76_41D3_D1B84303337E_mobile.label = LOREM IPSUM Button_062AF830_1140_E215_418D_D2FC11B12C47.label = LOREM IPSUM Button_C30EFF0C_DBC9_EE70_41E1_B32A08E67515.label = LOREM IPSUM Button_C0BEE414_DBCA_9297_41E8_E29EB9C33401.label = LOREM IPSUM Button_C107B213_DBC9_9691_41E0_2AA1CE6A47CB.label = LOREM IPSUM Button_C5CBD89F_DBC7_9391_41E8_CDBED709573D.label = LOREM IPSUM Button_F80F6C8B_DBDA_9271_41E1_208B3299DA2F.label = LOREM IPSUM Button_F828F430_DBDA_92AF_41D2_D331673B860F.label = LOREM IPSUM Button_E7CFD0F6_DC46_B393_41D1_64E43FB7870A.label = LOREM IPSUM Button_96E54098_DCB9_9390_41D8_53C2361DFD17.label = LOREM IPSUM Button_81A3A100_DCC6_926F_41C7_7B3DEC7A759E.label = LOREM IPSUM Button_702C8F3B_DCCA_AE91_41E4_10C48E173EB0.label = LOREM IPSUM Button_72B0A581_DCCA_B271_41E2_C65594AC729B.label = LOREM IPSUM Button_6F01C26D_DCC7_F6B1_41C4_48C93892F0F2.label = LOREM IPSUM Button_1FCD299A_DCF9_9593_41DD_134812143B88.label = LOREM IPSUM Button_639BB49D_DCFE_F391_41CD_8AB39B341069.label = LOREM IPSUM Button_1F7F7E62_DCFB_6EB3_41E6_7339753E3B76.label = LOREM IPSUM Button_1543D500_DCF9_B26F_41CE_E826B3891919.label = LOREM IPSUM Button_14D50318_DCC6_969F_41D7_FB54FFAF7B25.label = LOREM IPSUM Button_1572021E_DCC9_7690_41E8_A76B5D1F0EBF.label = LOREM IPSUM Button_102D669A_DCCB_9F93_41EB_8B0509C6C828.label = LOREM IPSUM Button_0E3A534A_DCC9_96F3_41E8_B8C5A9CF57BC.label = LOREM IPSUM Button_0BEC8B4C_DCCF_B6F7_41C0_49C5E7173AC7.label = LOREM IPSUM Button_02FCDAFF_DCC9_9790_41E5_CF3F5B25FCB6.label = LOREM IPSUM Button_3A3A339D_DCCB_F591_41E8_4BD570D15788.label = LOREM IPSUM Button_33D5CEE6_DCC9_EFB3_41E2_35B5A6B63739.label = LOREM IPSUM Button_2AE54EA2_DCC7_6FB3_41E6_27B7461B5186.label = LOREM IPSUM Button_DC69C0A3_DCD9_93B0_41DA_A611EBFD281F.label = LOREM IPSUM Button_E2E50047_DC49_72F1_41CC_B75277A531D1.label = LOREM IPSUM Button_DC69C0A3_DCD9_93B0_41DA_A611EBFD281F_mobile.label = LOREM IPSUM Button_450E939B_7DE5_EEDE_41DD_E5353B73FE89.label = LOREM IPSUM Button_19C8585D_7CE6_DA5A_41C8_0A88AA6FC0B6.label = LOREM IPSUM Button_DC6B96CB_DCD9_BFF1_41BA_63B57EE32A5C.label = LOREM IPSUM Button_81A3A100_DCC6_926F_41C7_7B3DEC7A759E_mobile.label = LOREM IPSUM Button_702C8F3B_DCCA_AE91_41E4_10C48E173EB0_mobile.label = LOREM IPSUM Button_33D5CEE6_DCC9_EFB3_41E2_35B5A6B63739_mobile.label = LOREM IPSUM Button_3A3A339D_DCCB_F591_41E8_4BD570D15788_mobile.label = LOREM IPSUM Button_DC6B96CB_DCD9_BFF1_41BA_63B57EE32A5C_mobile.label = LOREM IPSUM Button_E2E50047_DC49_72F1_41CC_B75277A531D1_mobile.label = LOREM IPSUM Button_72B0A581_DCCA_B271_41E2_C65594AC729B_mobile.label = LOREM IPSUM Button_062AF830_1140_E215_418D_D2FC11B12C47_mobile.label = LOREM IPSUM Button_C30EFF0C_DBC9_EE70_41E1_B32A08E67515_mobile.label = LOREM IPSUM Button_C0BEE414_DBCA_9297_41E8_E29EB9C33401_mobile.label = LOREM IPSUM Button_C107B213_DBC9_9691_41E0_2AA1CE6A47CB_mobile.label = LOREM IPSUM Button_C5CBD89F_DBC7_9391_41E8_CDBED709573D_mobile.label = LOREM IPSUM Button_F80F6C8B_DBDA_9271_41E1_208B3299DA2F_mobile.label = LOREM IPSUM Button_F828F430_DBDA_92AF_41D2_D331673B860F_mobile.label = LOREM IPSUM Button_E7CFD0F6_DC46_B393_41D1_64E43FB7870A_mobile.label = LOREM IPSUM Button_96E54098_DCB9_9390_41D8_53C2361DFD17_mobile.label = LOREM IPSUM Button_1543D500_DCF9_B26F_41CE_E826B3891919_mobile.label = LOREM IPSUM Button_2AE54EA2_DCC7_6FB3_41E6_27B7461B5186_mobile.label = LOREM IPSUM Button_14D50318_DCC6_969F_41D7_FB54FFAF7B25_mobile.label = LOREM IPSUM Button_6F01C26D_DCC7_F6B1_41C4_48C93892F0F2_mobile.label = LOREM IPSUM Button_1FCD299A_DCF9_9593_41DD_134812143B88_mobile.label = LOREM IPSUM Button_639BB49D_DCFE_F391_41CD_8AB39B341069_mobile.label = LOREM IPSUM Button_1F7F7E62_DCFB_6EB3_41E6_7339753E3B76_mobile.label = LOREM IPSUM Button_102D669A_DCCB_9F93_41EB_8B0509C6C828_mobile.label = LOREM IPSUM Button_0E3A534A_DCC9_96F3_41E8_B8C5A9CF57BC_mobile.label = LOREM IPSUM Button_1572021E_DCC9_7690_41E8_A76B5D1F0EBF_mobile.label = LOREM IPSUM Button_0BEC8B4C_DCCF_B6F7_41C0_49C5E7173AC7_mobile.label = LOREM IPSUM Button_02FCDAFF_DCC9_9790_41E5_CF3F5B25FCB6_mobile.label = LOREM IPSUM Button_7DB35382_7065_343F_41C5_CF0EAF3E4CFF.pressedLabel = Lokacija Button_7DB35382_7065_343F_41C5_CF0EAF3E4CFF.label = Lokacija Button_7DB35382_7065_343F_41C5_CF0EAF3E4CFF_mobile.pressedLabel = Lokacija Button_7DB35382_7065_343F_41C5_CF0EAF3E4CFF_mobile.label = Lokacija Button_7DB31382_7065_343F_41D6_641BBE1B2562.label = Opće informacije Button_7DB31382_7065_343F_41D6_641BBE1B2562_mobile.label = Opće informacije Button_7DBC8382_7065_343F_4183_17B44518DB40.label = Saborski predsjednici Button_7DBC8382_7065_343F_4183_17B44518DB40_mobile.label = Saborski predsjednici Button_213B64F7_7F96_7667_416E_570FF00A9E59_mobile.label = Značajni hrvatski političari Button_213B64F7_7F96_7667_416E_570FF00A9E59.label = Značajni hrvatski političari ### Image Image_02F35AF5_DCC9_9791_41E6_87E44D6F3767.url = skin/Image_02F35AF5_DCC9_9791_41E6_87E44D6F3767_en.png Image_02F35AF5_DCC9_9791_41E6_87E44D6F3767_mobile.url = skin/Image_02F35AF5_DCC9_9791_41E6_87E44D6F3767_mobile_en.png Image_062A182F_1140_E20B_41B0_9CB8FFD6AA5A.url = skin/Image_062A182F_1140_E20B_41B0_9CB8FFD6AA5A_en.jpg Image_062A182F_1140_E20B_41B0_9CB8FFD6AA5A_mobile.url = skin/Image_062A182F_1140_E20B_41B0_9CB8FFD6AA5A_mobile_en.jpg Image_0BE2BB43_DCCF_B6F1_41D4_42532057988B.url = skin/Image_0BE2BB43_DCCF_B6F1_41D4_42532057988B_en.png Image_0BE2BB43_DCCF_B6F1_41D4_42532057988B_mobile.url = skin/Image_0BE2BB43_DCCF_B6F1_41D4_42532057988B_mobile_en.png Image_0E35533F_DCC9_9691_41E4_DCAE4D808A2C.url = skin/Image_0E35533F_DCC9_9691_41E4_DCAE4D808A2C_en.png Image_0E35533F_DCC9_9691_41E4_DCAE4D808A2C_mobile.url = skin/Image_0E35533F_DCC9_9691_41E4_DCAE4D808A2C_mobile_en.png Image_102F8693_DCCB_9F91_41D6_42B6E36C06D2.url = skin/Image_102F8693_DCCB_9F91_41D6_42B6E36C06D2_en.png Image_102F8693_DCCB_9F91_41D6_42B6E36C06D2_mobile.url = skin/Image_102F8693_DCCB_9F91_41D6_42B6E36C06D2_mobile_en.png Image_14D0630C_DCC6_9677_41E9_35BBC7E06C76.url = skin/Image_14D0630C_DCC6_9677_41E9_35BBC7E06C76_en.png Image_14D0630C_DCC6_9677_41E9_35BBC7E06C76_mobile.url = skin/Image_14D0630C_DCC6_9677_41E9_35BBC7E06C76_mobile_en.png Image_154534FE_DCF9_B393_41D8_BC1E4CC17E9C.url = skin/Image_154534FE_DCF9_B393_41D8_BC1E4CC17E9C_en.png Image_154534FE_DCF9_B393_41D8_BC1E4CC17E9C_mobile.url = skin/Image_154534FE_DCF9_B393_41D8_BC1E4CC17E9C_mobile_en.png Image_1573E219_DCC9_7691_4187_EC91CA038D5B.url = skin/Image_1573E219_DCC9_7691_4187_EC91CA038D5B_en.png Image_1573E219_DCC9_7691_4187_EC91CA038D5B_mobile.url = skin/Image_1573E219_DCC9_7691_4187_EC91CA038D5B_mobile_en.png Image_18161371_7CEE_2E6A_41DA_6FBADD164F90_mobile.url = skin/Image_18161371_7CEE_2E6A_41DA_6FBADD164F90_mobile_en.png Image_19C9585A_7CE6_DA5E_41CA_C5304D4DED41.url = skin/Image_19C9585A_7CE6_DA5E_41CA_C5304D4DED41_en.png Image_1F41FE5D_DCFB_6E91_41E5_8D0EEC6542F6.url = skin/Image_1F41FE5D_DCFB_6E91_41E5_8D0EEC6542F6_en.png Image_1F41FE5D_DCFB_6E91_41E5_8D0EEC6542F6_mobile.url = skin/Image_1F41FE5D_DCFB_6E91_41E5_8D0EEC6542F6_mobile_en.png Image_1FC99993_DCF9_9591_41DC_4B40707EB44A.url = skin/Image_1FC99993_DCF9_9591_41DC_4B40707EB44A_en.png Image_1FC99993_DCF9_9591_41DC_4B40707EB44A_mobile.url = skin/Image_1FC99993_DCF9_9591_41DC_4B40707EB44A_mobile_en.png Image_2AE2AE9D_DCC7_6F91_41E8_0DA1A4284744.url = skin/Image_2AE2AE9D_DCC7_6F91_41E8_0DA1A4284744_en.png Image_2AE2AE9D_DCC7_6F91_41E8_0DA1A4284744_mobile.url = skin/Image_2AE2AE9D_DCC7_6F91_41E8_0DA1A4284744_mobile_en.png Image_33C81EE0_DCC9_EFAF_41A6_D5D36323DCDD.url = skin/Image_33C81EE0_DCC9_EFAF_41A6_D5D36323DCDD_en.png Image_33C81EE0_DCC9_EFAF_41A6_D5D36323DCDD_mobile.url = skin/Image_33C81EE0_DCC9_EFAF_41A6_D5D36323DCDD_mobile_en.png Image_3A3CA391_DCCB_F590_41D8_A821EC2940C3.url = skin/Image_3A3CA391_DCCB_F590_41D8_A821EC2940C3_en.png Image_3A3CA391_DCCB_F590_41D8_A821EC2940C3_mobile.url = skin/Image_3A3CA391_DCCB_F590_41D8_A821EC2940C3_mobile_en.png Image_4516B394_7DE5_EEAA_41D7_E77CA0959628.url = skin/Image_4516B394_7DE5_EEAA_41D7_E77CA0959628_en.png Image_4516B394_7DE5_EEAA_41D7_E77CA0959628_mobile.url = skin/Image_4516B394_7DE5_EEAA_41D7_E77CA0959628_mobile_en.png Image_63E22496_DCFE_F393_41DC_9EAC4E6120D9.url = skin/Image_63E22496_DCFE_F393_41DC_9EAC4E6120D9_en.png Image_63E22496_DCFE_F393_41DC_9EAC4E6120D9_mobile.url = skin/Image_63E22496_DCFE_F393_41DC_9EAC4E6120D9_mobile_en.png Image_6F089266_DCC7_F6B3_41E2_9002C957035E.url = skin/Image_6F089266_DCC7_F6B3_41E2_9002C957035E_en.png Image_6F089266_DCC7_F6B3_41E2_9002C957035E_mobile.url = skin/Image_6F089266_DCC7_F6B3_41E2_9002C957035E_mobile_en.png Image_702E1F36_DCCA_AE93_41E9_DBF5807552DF.url = skin/Image_702E1F36_DCCA_AE93_41E9_DBF5807552DF_en.png Image_702E1F36_DCCA_AE93_41E9_DBF5807552DF_mobile.url = skin/Image_702E1F36_DCCA_AE93_41E9_DBF5807552DF_mobile_en.png Image_72B3F57B_DCCA_B291_41E3_9DD08500344C.url = skin/Image_72B3F57B_DCCA_B291_41E3_9DD08500344C_en.png Image_72B3F57B_DCCA_B291_41E3_9DD08500344C_mobile.url = skin/Image_72B3F57B_DCCA_B291_41E3_9DD08500344C_mobile_en.png Image_7DB3C373_7065_34DE_41BA_CF5206137DED.url = skin/Image_7DB3C373_7065_34DE_41BA_CF5206137DED_en.png Image_7DB3C373_7065_34DE_41BA_CF5206137DED_mobile.url = skin/Image_7DB3C373_7065_34DE_41BA_CF5206137DED_mobile_en.png Image_81A2C0FF_DCC6_9391_41DF_9883E8E7AEA4.url = skin/Image_81A2C0FF_DCC6_9391_41DF_9883E8E7AEA4_en.png Image_81A2C0FF_DCC6_9391_41DF_9883E8E7AEA4_mobile.url = skin/Image_81A2C0FF_DCC6_9391_41DF_9883E8E7AEA4_mobile_en.png Image_96E24096_DCB9_9390_41E7_D559B2DF3FB1.url = skin/Image_96E24096_DCB9_9390_41E7_D559B2DF3FB1_en.png Image_96E24096_DCB9_9390_41E7_D559B2DF3FB1_mobile.url = skin/Image_96E24096_DCB9_9390_41E7_D559B2DF3FB1_mobile_en.png Image_C0B1A412_DBCA_9293_41DE_F0CB06F6F50A.url = skin/Image_C0B1A412_DBCA_9293_41DE_F0CB06F6F50A_en.jpg Image_C0B1A412_DBCA_9293_41DE_F0CB06F6F50A_mobile.url = skin/Image_C0B1A412_DBCA_9293_41DE_F0CB06F6F50A_mobile_en.jpg Image_C132D20D_DBC9_9671_41E8_77D5DD4874D0.url = skin/Image_C132D20D_DBC9_9671_41E8_77D5DD4874D0_en.jpg Image_C132D20D_DBC9_9671_41E8_77D5DD4874D0_mobile.url = skin/Image_C132D20D_DBC9_9671_41E8_77D5DD4874D0_mobile_en.jpg Image_C300BF04_DBC9_EE77_41D2_0E5AC4D632D3.url = skin/Image_C300BF04_DBC9_EE77_41D2_0E5AC4D632D3_en.jpg Image_C300BF04_DBC9_EE77_41D2_0E5AC4D632D3_mobile.url = skin/Image_C300BF04_DBC9_EE77_41D2_0E5AC4D632D3_mobile_en.jpg Image_C5F62899_DBC7_9391_41D6_4E397820EDDF.url = skin/Image_C5F62899_DBC7_9391_41D6_4E397820EDDF_en.jpg Image_C5F62899_DBC7_9391_41D6_4E397820EDDF_mobile.url = skin/Image_C5F62899_DBC7_9391_41D6_4E397820EDDF_mobile_en.jpg Image_DC69C0A0_DCD9_93B0_41DB_F98E330210D8.url = skin/Image_DC69C0A0_DCD9_93B0_41DB_F98E330210D8_en.png Image_DC69C0A0_DCD9_93B0_41DB_F98E330210D8_mobile.url = skin/Image_DC69C0A0_DCD9_93B0_41DB_F98E330210D8_mobile_en.png Image_DC6B96C8_DCD9_BFFF_41E6_DC381CA6F0DF.url = skin/Image_DC6B96C8_DCD9_BFFF_41E6_DC381CA6F0DF_en.png Image_DC6B96C8_DCD9_BFFF_41E6_DC381CA6F0DF_mobile.url = skin/Image_DC6B96C8_DCD9_BFFF_41E6_DC381CA6F0DF_mobile_en.png Image_E2FDB045_DC49_72F1_41BF_D7C975D49F85.url = skin/Image_E2FDB045_DC49_72F1_41BF_D7C975D49F85_en.png Image_E2FDB045_DC49_72F1_41BF_D7C975D49F85_mobile.url = skin/Image_E2FDB045_DC49_72F1_41BF_D7C975D49F85_mobile_en.png Image_E7CCE0F5_DC46_B391_41E2_58E887704A04.url = skin/Image_E7CCE0F5_DC46_B391_41E2_58E887704A04_en.png Image_E7CCE0F5_DC46_B391_41E2_58E887704A04_mobile.url = skin/Image_E7CCE0F5_DC46_B391_41E2_58E887704A04_mobile_en.png Image_F8089C81_DBDA_9271_41B9_6AA2F1898EB4.url = skin/Image_F8089C81_DBDA_9271_41B9_6AA2F1898EB4_en.jpg Image_F8089C81_DBDA_9271_41B9_6AA2F1898EB4_mobile.url = skin/Image_F8089C81_DBDA_9271_41B9_6AA2F1898EB4_mobile_en.jpg Image_F8570426_DBDA_92B3_41D2_4F40D8A1065E.url = skin/Image_F8570426_DBDA_92B3_41D2_4F40D8A1065E_en.jpg Image_F8570426_DBDA_92B3_41D2_4F40D8A1065E_mobile.url = skin/Image_F8570426_DBDA_92B3_41D2_4F40D8A1065E_mobile_en.jpg ### Label Label_22BB22F4_3075_D173_41BB_3ACDC6CCCC83_mobile.text = 360 ŠETNJA Label_22BB22F4_3075_D173_41BB_3ACDC6CCCC83.text = 360 ŠETNJA Label_22BB32F4_3075_D173_4191_C8B45B85DEB8.text = HRVATSKI SABOR Label_22BB32F4_3075_D173_4191_C8B45B85DEB8_mobile.text = HRVATSKI SABOR ### Multiline Text HTMLText_02FD2AFA_DCC9_9793_41DF_39318AD3FCD6_mobile.html =
LUKA BEBIĆ
HTMLText_96E5D097_DCB9_9390_41E9_AB8EB450EDF6_mobile.html =
ANTE STARČEVIĆ
HTMLText_72B09580_DCCA_B26F_41D1_4BA25995063E_mobile.html =
BAN IVAN MAŽURANIĆ
HTMLText_6F01F26C_DCC7_F6B7_41EB_1E41BCB16156_mobile.html =
BAN JOSIP JELAČIĆ
HTMLText_3A3AF397_DCCB_F591_41E5_F5AE964E471C_mobile.html =
BORIS ŠPREM
HTMLText_C5CA589E_DBC7_9393_41E6_E08141159A8E_mobile.html =
DVORANA ANTE STARČEVIĆA
HTMLText_1828436A_7CEE_2E7E_41D3_D991A0C82397_mobile.html =
GOVOR ANTE STARČEVIĆA
HTMLText_450C1397_7DE5_EED6_41D6_D6830D797FEC_mobile.html =
GOVOR STJEPANA RADIĆA
HTMLText_1F7EBE61_DCFB_6EB1_41DF_072CD82A7893_mobile.html =
GROF JANKO DRAŠKOVIĆ
HTMLText_C0BE3413_DBCA_9291_41C4_8D798B556D04_mobile.html =
HRVATSKI SABOR
HTMLText_F80EAC8B_DBDA_9271_41C2_129AA110AC03_mobile.html =
HRVATSKI SABOR
HTMLText_C1078212_DBC9_9693_41BC_978579818163_mobile.html =
HRVATSKI SABOR
HTMLText_F828642F_DBDA_92B1_41CB_097F563321A7_mobile.html =
HRVATSKI SABOR
HTMLText_E7CF00F6_DC46_B393_41C5_0793D8D5C7FA_mobile.html =
IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI
HTMLText_702C5F3B_DCCA_AE91_41E5_5303066BBA8C_mobile.html =
JOSIP JURAJ STROSSMAYER
HTMLText_33D5BEE5_DCC9_EFB1_41E2_593BB5277788_mobile.html =
JOSIP LEKO
HTMLText_81A36100_DCC6_926F_41D0_AE82B2564E32_mobile.html =
JOSIP ŠOKČEVIĆ
HTMLText_1572321E_DCC9_7690_41E0_69BE71D5E1A8_mobile.html =
NEDJELJKO MIHANOVIĆ
HTMLText_14D2B317_DCC6_9691_41D8_68607EED354B_mobile.html =
STJEPAN MESIĆ
HTMLText_639B649D_DCFE_F391_41D8_6F7BC2E5A6E4_mobile.html =
STJEPAN RADIĆ
HTMLText_0BECFB4B_DCCF_B6F1_41D6_1CB4B9B59411_mobile.html =
VLADIMIR ŠEKS
HTMLText_102DB699_DCCB_9F91_41E5_A371B22E9CD1_mobile.html =
VLATKO PAVLETIĆ
HTMLText_0E3A934A_DCC9_96F3_41B1_9CED30A2379B_mobile.html =
ZLATKO TOMČIĆ
HTMLText_15441500_DCF9_B26F_41B1_06C1C36C2130_mobile.html =
ŽARKO DOMLJAN
HTMLText_2AE48EA2_DCC7_6FB3_41E4_A2187452D2AA_mobile.html =
ŽELJKO RAINER
HTMLText_1FCD6999_DCF9_9591_41E7_8106888834A2.html =
FRANO SUPILO
HTMLText_96E5D097_DCB9_9390_41E9_AB8EB450EDF6.html =
ANTE STARČEVIĆ
HTMLText_72B09580_DCCA_B26F_41D1_4BA25995063E.html =
BAN IVAN MAŽURANIĆ
HTMLText_6F01F26C_DCC7_F6B7_41EB_1E41BCB16156.html =
BAN JOSIP JELAČIĆ
HTMLText_3A3AF397_DCCB_F591_41E5_F5AE964E471C.html =
BORIS ŠPREM
HTMLText_C5CA589E_DBC7_9393_41E6_E08141159A8E.html =
DVORANA ANTE STARČEVIĆA
HTMLText_19C9F85C_7CE6_DA5A_41D6_0E6321D2DDF6.html =
GOVOR ANTE STARČEVIĆA
HTMLText_450C1397_7DE5_EED6_41D6_D6830D797FEC.html =
GOVOR STJEPANA RADIĆA
HTMLText_1F7EBE61_DCFB_6EB1_41DF_072CD82A7893.html =
GROF JANKO DRAŠKOVIĆ
HTMLText_C30FFF0C_DBC9_EE77_41D5_AD9AEF3492BA.html =
HRVATSKI SABOR
HTMLText_F828642F_DBDA_92B1_41CB_097F563321A7.html =
HRVATSKI SABOR
HTMLText_F80EAC8B_DBDA_9271_41C2_129AA110AC03.html =
HRVATSKI SABOR
HTMLText_C0BE3413_DBCA_9291_41C4_8D798B556D04.html =
HRVATSKI SABOR
HTMLText_C1078212_DBC9_9693_41BC_978579818163.html =
HRVATSKI SABOR
HTMLText_E7CF00F6_DC46_B393_41C5_0793D8D5C7FA.html =
IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI
HTMLText_702C5F3B_DCCA_AE91_41E5_5303066BBA8C.html =
JOSIP JURAJ STROSSMAYER
HTMLText_33D5BEE5_DCC9_EFB1_41E2_593BB5277788.html =
JOSIP LEKO
HTMLText_81A36100_DCC6_926F_41D0_AE82B2564E32.html =
JOSIP ŠOKČEVIĆ
HTMLText_02FD2AFA_DCC9_9793_41DF_39318AD3FCD6.html =
LUKA BEBIĆ
HTMLText_1572321E_DCC9_7690_41E0_69BE71D5E1A8.html =
NEDJELJKO MIHANOVIĆ
HTMLText_14D2B317_DCC6_9691_41D8_68607EED354B.html =
STJEPAN MESIĆ
HTMLText_639B649D_DCFE_F391_41D8_6F7BC2E5A6E4.html =
STJEPAN RADIĆ
HTMLText_0BECFB4B_DCCF_B6F1_41D6_1CB4B9B59411.html =
VLADIMIR ŠEKS
HTMLText_102DB699_DCCB_9F91_41E5_A371B22E9CD1.html =
VLATKO PAVLETIĆ
HTMLText_0E3A934A_DCC9_96F3_41B1_9CED30A2379B.html =
ZLATKO TOMČIĆ
HTMLText_15441500_DCF9_B26F_41B1_06C1C36C2130.html =
ŽARKO DOMLJAN
HTMLText_2AE48EA2_DCC7_6FB3_41E4_A2187452D2AA.html =
ŽELJKO RAINER
HTMLText_DC6B96CA_DCD9_BFF3_41D6_E27B4A937D0F_mobile.html =
GOVOR BANA IVANA MAŽURANIĆA 13. PROSINCA 1886. GODINE
HTMLText_E2E56047_DC49_72F1_41C4_9C485D36C53C_mobile.html =
GOVOR IVANA KUKULJEVIĆA SAKCINSKOG 2.SVIBNJA 1843. GODINE
HTMLText_C30FFF0C_DBC9_EE77_41D5_AD9AEF3492BA_mobile.html =
HRVATSKI SABOR
HTMLText_DC69C0A2_DCD9_93B0_41CC_C1E646EAD704_mobile.html =
SVEČANA SJEDNICA HRVATSKOG SABORA 22. PROSINCA 1990. GODINE
HTMLText_1FCD6999_DCF9_9591_41E7_8106888834A2_mobile.html =
FRANO SUPILO
HTMLText_062AD830_1140_E215_41B0_321699661E7F_mobile.html =
______________


OPĆE INFORMACIJE



Dobro došli u kuću hrvatskog parlamenta, glavnu instituciju zakonodavne i predstavničke vlasti u Hrvatskoj, Hrvatski sabor. Nalazite se u prostoru gdje se oblikuju i izglasavaju važna pravila za reguliranje naših života. Ovdje se donose zakoni i drugi akti. Moći ćete prošetati nekim njegovim dijelovima i upoznati se s poviješću koja je bitno odredila važnost i ulogu ove institucije. Ovo je institucija u kojoj se stvara i štiti demokracija. Moći ćete ušetati u sabornicu i staviti se u ulogu zastupnika, ali i naučiti kako se oblikuju nova pravila. Prošetajte, proučite i naučite.
HTMLText_062AD830_1140_E215_41B0_321699661E7F.html =
___


OPĆE INFORMACIJE



Dobro došli u kuću hrvatskog parlamenta, glavnu instituciju zakonodavne i predstavničke vlasti u Hrvatskoj, Hrvatski sabor. Nalazite se u prostoru gdje se oblikuju i izglasavaju važna pravila za reguliranje naših života. Ovdje se donose zakoni i drugi akti. Moći ćete prošetati nekim njegovim dijelovima i upoznati se s poviješću koja je bitno odredila važnost i ulogu ove institucije. Ovo je institucija u kojoj se stvara i štiti demokracija. Moći ćete ušetati u sabornicu i staviti se u ulogu zastupnika, ali i naučiti kako se oblikuju nova pravila. Prošetajte, proučite i naučite.
HTMLText_DC6B96CA_DCD9_BFF3_41D6_E27B4A937D0F.html =
GOVOR BANA IVANA MAŽURANIĆA 13. PROSINCA 1886. GODINE
HTMLText_E2E56047_DC49_72F1_41C4_9C485D36C53C.html =
GOVOR IVANA KUKULJEVIĆA SAKCINSKOG 2.SVIBNJA 1843. GODINE
HTMLText_DC69C0A2_DCD9_93B0_41CC_C1E646EAD704.html =
SVEČANA SJEDNICA HRVATSKOG SABORA 22. PROSINCA 1990. GODINE
HTMLText_5B954C27_7D66_39F6_41DD_7DA43509FDB5.html =
Dobro došli u kuću hrvatskog parlamenta, glavnu instituciju zakonodavne i predstavničke vlasti u Hrvatskoj, Hrvatski sabor. Nalazite se u prostoru gdje se oblikuju i izglasavaju važna pravila za reguliranje naših života. Ovdje se donose zakoni i drugi akti i propisi. Prošećite Hrvatskim saborom i saznajte više o važnim političarima druge polovice 19. stoljeća.


HTMLText_69131A45_7526_55DE_41BB_16443B1DDF53.html =
Ivan Kukuljević Sakcinski rođen je u Varaždinu 29. svibnja 1816. godine. Kukuljević Sakcinski imao je brojne interese i zanimanja, a neka od njih su povjesničar, književnik, sakupljač povijesne građe, arhivar, arheolog i političar.


Za života, Kukuljević Sakcinski borio se i zalagao na političkom, kulturnom, ali i vojnom polju na raznim područjima javnog djelovanja. 1837. godine postaje suradnik Ljudevita Gaja, objavljuje radove u Danici. Nakon zabrane ilirskog imena i Gajeva povlačenja postaje vodeća osoba hrvatskog narodnog preporoda.


Najveći doprinos zaštiti hrvatskoga identiteta Kukuljević Sakcinski dao je 2. svibnja 1843. kada je u Saboru održao znameniti, prvi govor na hrvatskom jeziku kojim je zahtijevao da se hrvatski jezik uvede kao službeni jezik u urede i škole, što je Sabor usvojio te je hrvatski jezik uveo kao „diplomatički“.


Ideološki je i politički sljedbenik Ljudevita Gaja i po političkim je stavovima bio blizak banu Jelačiću te su neko vrijeme zajedno politički djelovali. Svojom plodnom i raznovrsnom djelatnošću znatno je utjecao na razvoj hrvatske politike, kulture i znanosti, osobito povijesnih znanosti.


Po njemu je nazvana najviša nagrada za postignuća u bibliotekarskoj struci, Kukuljevićeva povelja, koju od 1968. dodjeljuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. Umro je u Puhakovcu, 1. kolovoza 1889. godine.


HTMLText_5B954C27_7D66_39F6_41DD_7DA43509FDB5_mobile.html =
Dobro došli u kuću hrvatskog parlamenta, glavnu instituciju zakonodavne i predstavničke vlasti u Hrvatskoj, Hrvatski sabor. Nalazite se u prostoru gdje se oblikuju i izglasavaju važna pravila za reguliranje naših života. Ovdje se donose zakoni i drugi akti i propisi. Prošećite Hrvatskim saborom i saznajte više o važnim političarima druge polovice 19. stoljeća.


HTMLText_69131A45_7526_55DE_41BB_16443B1DDF53_mobile.html =
Ivan Kukuljević Sakcinski rođen je u Varaždinu 29. svibnja 1816. godine. Kukuljević Sakcinski imao je brojne interese i zanimanja, a neka od njih su povjesničar, književnik, sakupljač povijesne građe, arhivar, arheolog i političar.


Za života, Kukuljević Sakcinski borio se i zalagao na političkom, kulturnom, ali i vojnom polju na raznim područjima javnog djelovanja. 1837. godine postaje suradnik Ljudevita Gaja, objavljuje radove u Danici. Nakon zabrane ilirskog imena i Gajeva povlačenja postaje vodeća osoba hrvatskog narodnog preporoda.


Najveći doprinos zaštiti hrvatskoga identiteta Kukuljević Sakcinski dao je 2. svibnja 1843. kada je u Saboru održao znameniti, prvi govor na hrvatskom jeziku kojim je zahtijevao da se hrvatski jezik uvede kao službeni jezik u urede i škole, što je Sabor usvojio te je hrvatski jezik uveo kao „diplomatički“.


Ideološki je i politički sljedbenik Ljudevita Gaja i po političkim je stavovima bio blizak banu Jelačiću te su neko vrijeme zajedno politički djelovali. Svojom plodnom i raznovrsnom djelatnošću znatno je utjecao na razvoj hrvatske politike, kulture i znanosti, osobito povijesnih znanosti.


Po njemu je nazvana najviša nagrada za postignuća u bibliotekarskoj struci, Kukuljevićeva povelja, koju od 1968. dodjeljuje Hrvatsko knjižničarsko društvo. Umro je u Puhakovcu, 1. kolovoza 1889. godine.


HTMLText_4CB9DD5C_7DE2_DA5A_41D5_074A7BB1706A_mobile.html =
"Vjerujem u Hrvatsku, u njezinu prošlost, u njezinu sadašnjost i... u njezinu budućnost."


Visoki sabore, niti je liep, niti koristan onaj običaj, koji se uvukao u vis. sabornicu, po kojem, moram reći, žalostnom običaju više se govori o osobnostih nego o predmetih, koji su u razpravi. Ja velim, da to niti je liep, oprostite, govorim objektivno, niti koristan običaj za javne poslove. Liep nije, jer drugdje parlamenti gledaju, da u miru rade, a koristan nije, jer se tim ne samo sije razdor i onako dosta velik u ovoj zemlji, nego dapače glasi osvete i mržnje dobivaju intensiju takovu, da ovi glasovi sa svojom strujom udaraju o stiene, koje su preko dvadeset, preko deset, preko šest godina od ove sabornice daleko.


Gospodo moja! Ja sam bio ni zaslugom svojom ni ambicijom svojom dva puta na čelu posala ove zemlje. Prvi put godine 1860. - 1865. u Beču, to čini pet godina; drugi put opet isto tako bez zasluga i bez svoje ambicije opet na onoj (banskoj) stolici.


Gospodo moja, da sam ja bio redatelj teatra ili da sam bio sufler, već bi mi to doznačivalo neko mjesto u historiji makar teatra hrvatskoga; ali ja sam bio na čelu javnih posala ove zemlje, i kao takav naravno, da mala moja osoba spada u historiju, bilo to prijateljem i neprijateljem mojim milo i drago ili ne, bilo to meni samomu povoljno ili ne, osoba moja spada u hrvatsku historiju. [Na ljevici: Živio!] Ja se dakle ne mogu oteti tomu, jer kad se govori o historiji onih epoha, u kojih sam ja bio na čelu javnih posala ove zemlje, ja se ne mogu oteti tomu, da se govori i o meni, jer to je posve naravno, da svaka zemlja u historiji pamti i rado se i ne rado prošastih epoha sjeća.


Ja velim opet, da se ja tomu ne protivim, ali što je pravo svakoga čovjeka, to je ono, da može zahtievati, da se o historiji njegovoj govori sine ira et studio, da se govori istinito. I onda, kad me u sabornici ovoj nije bilo i od kada sam nekim sjednicam prisustvovao ovdje, vidim da se nekako tu sa gnjevom proti meni govori. Gospodo moja! Ja više ništa neimam spomenuti: zaboravite strasti, i ako hoćete suditi ob mojoj administraciji, onda govorite onako, kako se pristaje ljudem ljubećim istinu. Prvo je pravilo u historiji pisati historiju sine ira et studio i govoriti narodu istinu. Tomu, gospodo, niti ja niti ikoji od Vas oteti se neće, ali kako velimo uviek mora to pravilo biti na prvom mjestu. Ja sam došao u historiju kao [Ne čuje se] on je došao na svoj consulatus, a ja sa svojima dvima mjestima, koje sam zauzimao.


Sada gospodo, zašto sam rieč danas uzeo, ne bi bilo sve u redu što govorim, nego u početku ove godine, kad se je radilo o ljetošnjem budgetu, kad se je došlo do stavke, koja govori o svoti, koja je razpoloživa banu, bilo je u ovoj sabornici rečeno, da je Mažuranić, da sam ja s tom svotom po nepravu razpolagao. Meni se čini, da onoga gospodina, koji je to rekao, ovdje nema, zato mi je težko govoriti o toj stvari i to je bila poglavita svrha zašto sam ja rieč uzeo. Jer gospodo, što se reče, mora imati svoga temelja, još većma ono, što se govori na javnom mjestu pred toliko poštenih ljudi. A ja ću vam kazati, gospodo, ovo, da g. Josipović ništa ne zna, niti može znati, on je u tom upravo toliko znao, koliko bi ja pošteno govorio, kad bi rekao, da je on imao ruku u mošnji slavne svoje obćine, kojoj na čelu stoji.


HTMLText_56DDD04F_7D22_29B6_41C3_9B25FE058CE1_mobile.html =
Akademik Vlatko Pavletić (HDZ) izabran je za predsjednika Zastupničkog doma i predsjednika Sabora tijekom trećeg saziva, od 1995. do 2000. godine, a od 2000. do 2003. bio je potpredsjednik Sabora.
Nakon smrti prvoga predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana 1999. godine, privremeno je, na temelju ustavnih ovlasti, obnašao dužnost predsjednika Republike Hrvatske. Bio je ministar prosvjete, kulture, tehničke kulture i športa Republike Hrvatske od 1990. do 1992. Bio je zastupnik u Saboru od 1992. godine.
Rođen je 2. prosinca 1930. u Zagrebu. Diplomirao je i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao urednik niza časopisa, bio je direktor drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i glavni urednik izdanja Matice hrvatske. Uredio je stotine knjiga i niz odabranih djela hrvatskih pisaca, sastavio je kritičke panorame, književne preglede i antologije. Autor je desetak književnih djela. Bio je redoviti profesor na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Od 1987. godine član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Preminuo je 19. rujna 2007. godine u Zagrebu.
HTMLText_506B5C79_7D62_3A5A_41DD_CC0D0F38775F_mobile.html =
Ante Starčević rođen je u Žitniku kraj Gospića 23. svibnja 1823. godine. Završio je studij filozofije na Kraljevskoj akademiji u Zagrebu, a potom i studij teologije u Senju. U Pešti je doktorirao u području filozofije. Njegov rad obilježila je zaštita hrvatskog identiteta u vrijeme Ilirskog pokreta te borba za samostalnost i neovisnost hrvatskog naroda. Za vrijeme školovanja priklonio se Ilirskom pokretu.


Objavljivao je pjesme i prozna djela u Gajevoj Danici i Zori dalmatinskoj te brojne feljtone, kritike i filozofske eseje u Narodnim novinama i Nevenu. Pokrenuo je prvi političko-satirični list u Hrvatskoj Zvekan. U svojim se javnim nastupima i tekstovima često obrušavao na ostatke feudalizma te se zalagao za demokratizaciju javnoga života.


Za zastupnika u Hrvatskom saboru izabran je 1861. godine, a u razdoblju svoga mandata postaje najistaknutijim zagovornikom hrvatske neovisnosti odlučno se protiveći bilo kakvim upravnim i državnim vezama Hrvatske s Austrijom i Ugarskom. Suština njegove političke ideje može se „pojednostaviti“ na narodnu uzrečicu „Bog i Hrvati“.
Na tim je temeljima s Eugenom Kvaternikom, 26. lipnja 1861. godine, osnovao Stranku prava. Svojim djelima i političkim radom postavio je teorijsko-političke temelje suvremene hrvatske nacionalne države te je zbog toga još za života bio prozvan Ocem Domovine. Umro je 28. veljače 1896. godine u Zagrebu.


HTMLText_5B580824_7D62_79EA_41D1_E8C17485392B_mobile.html =
Borbu za samostalnost i neovisnost hrvatskog naroda tijekom povijesti, obilježila su brojna imena hrvatskih velikana, biskupa, povjesničara, književnika, političara. Svojim radom doprinijeli su zaštiti hrvatskog imena, kulture, jezika i pisma štiteći identitet i postojanost hrvatskog naroda.


HTMLText_4811364A_7D26_69B9_41BE_61F5FBB5A980_mobile.html =
Boris Šprem rođen je 14. travnja 1956. u Koprivničkim Bregima, a preminuo 30. rujna 2012. godine u Houstonu, SAD. Obrazovanje je završio na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Političku karijeru započeo je u političkoj stranci SDP te je jednu godinu bio predsjednik Sabora. Prethodno je aktivno sudjelovao u lokalnoj politici kao predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, ali svoj je rad brusio i u Uredu predsjednika kao njegov predstojnik.


HTMLText_557BC2DC_7D22_2E5A_41DD_EB44AFB96AFB_mobile.html =
Dr. sc. Žarko Domljan (HDZ) bio je predsjednik prvoga saziva Sabora od 1990. do 1992. godine.
U drugom sazivu, od 1992. do 1996. godine, izabran je za potpredsjednika Zastupničkog doma. Obnašao je i dužnost predsjednika Odbora za vanjsku politiku, voditelja parlamentarnog izaslanstva u Skupštini Vijeća Europe i voditelja saborskoga izaslanstva u Skupštini Konferencije za europsku sigurnost i suradnju (KESS).
Za vrijeme njegova saborskog mandata proglašen je Božićni Ustav, 22. prosinca 1990. godine. Božićni Ustav potvrdio je demokratske promjene koje su se dogodile na višestranačkim izborima za Sabor u proljeće 1990. i položio temelj Hrvatskoj kao demokratskoj državi.
Rođen je 14. rujna 1932. u Imotskom. Humanističkoga je obrazovanja. Diplomirao je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i doktorirao. Bavio se modernom arhitekturom i urbanizmom te poviješću umjetnosti. Objavio je niz znanstvenih i stručnih članaka te nekoliko knjiga. Uredio je Likovnu enciklopediju Jugoslavije i Enciklopediju hrvatske umjetnosti. Preminuo je 5. rujna 2020. godine u Zagrebu.


HTMLText_5CD6FB55_7D62_FFAA_41C7_81686F739AC9_mobile.html =
Dvorana Ante Starčevića od iznimne je važnosti jer su upravo u njoj održani brojni sastanci hrvatskih političara i zastupnika s predstavnicima drugih država, diplomacije pa i samim građanima. Ona čuva činjenice iz hrvatske povijesti o predsjednicima Sabora kao i nezaboravnu prvu sjednicu Hrvatskoga sabora 1990. godine kada je izglasana Hrvatska samostalnost i neovisnost na čelu s tadašnjim predsjednikom države Franjom Tuđmanom.


HTMLText_5263F928_7D2D_FBFA_41D3_D2DE357BF59C_mobile.html =
Frano Supilo rođen je u Cavtatu 30. studenoga 1870. godine. Po političkom usmjerenju bio je pravaš te se kao urednik tjednika Crvena Hrvatska borio protiv autonomaša i za ujedinjenje Hrvatske i Dalmacije.


U vrijeme Austro-Ugarske monarhije zagovarao je njen preustroj koji je počivao na federalističkom načelu te je smatrao kako hrvatska politička zajednica treba obuhvaćati užu Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju i Istru te Bosnu i Hercegovinu.


Dodatno zagovara političku suradnju svih Južnih Slavena u sporazumu s ostalim narodima Austro-Ugarske ugroženima germanizacijom koju, kao urednik novina Novi list, koje pokreće 1900. godine, u njima promovira. On je uz Antu Trumbića bio glavni inicijator donošenja Riječke i Zadarske rezolucije 1905., čime je bio stvoren temelj politike novoga kursa.


Izabran je u Hrvatski sabor nakon pobjede Hrvatsko-srpske koalicije 1906. godine. Početkom 1909. godine Supilo je optužen za planiranje priključenja južnoslavenskih krajeva Kraljevini Srbiji na što se gledalo kao na veleizdaju te mu je suđeno u Friedjungovom procesu.


Nakon završetka Friedjungovog procesa u kojem je oslobođen svih optužbi, Supilo dolazi u sukob s Koalicijom i njezinim srpskim predstavnicima. U tom razdoblju vodi politiku koja je za cilj imala odupiranje Mađarima, Talijanima i Srbima te je želio ostvariti jedinstvenu nacionalnu borbu za opstanak i samostalnost Hrvatske.


Imao je federalističke zamisli te je u skladu s njima djelovao u Jugoslavenskom odboru iz kojeg je istupio 1916. godine. Frano Supilo pridonio je očuvanju cjelovitosti hrvatskoga prostora i sprečavanju nastanka velike Srbije. Umro je u Londonu, 25. rujna 1917. godine.


HTMLText_450EA39B_7DE5_EEDE_41D8_7DF86DF29AC0_mobile.html =
Gospodo!
...


Znam, znam, vi držite da ste ne samo u narodu, nego da baš vi i zastupate narod. Ja sam vam dokazao da to niste. Sav je hrvatski narod za republikansku slobodu i za čovječansku pravicu; vi ste za staro bankrotirano nasilje i za gospodsku sebičnost i otimačinu. Vi, dakle, niste više ni u narodu, a kamoli da bi vi govorili u ime naroda. I zato iz ove vaše osnove neće biti ništa... Vi ćete otići u Beograd. Vi ćete bez hrvatskoga naroda i protiv njegove volje proglasiti jedinstvenu (centralističku) državu i bez ikakvoga straha i srama vi ćete vladati na temelju starih austrijskih i madžarskih nevaljanih i nepravednih zakona i pomoću starih, pokornih i pokvarenih činovnika. A možda ćete vladati bez ikakvih zakona, samo silom i samovoljom.


Narod će po svem tom vidjeti da vi niste njegovi, pa zato neće biti za vas. Kamo god ga pozovete, on vam se neće odazvati, a najmanje će vam se odazvati da vam dade svoje povjerenje i da ikada slobodnom svojom voljom prizna i odobri vaše nasilje i vašu prevaru. Za taj slučaj da vi uspijete, to jest da za tu stvar predobijete Antantu i da Antanta bude dosta nepametna i dosta jaka da vam pomogne, vi ni u tom slučaju nećete imati naroda za se.


Čim dođe do prvih izbora, kakvi god oni bili, za konstituantu ili obični sabor, narod neće više birati takve gospode koja su pogazila sva svoja obećanja i sve svoje programe i koja su mu, bez ikakvoga pitanja, narinula svu staru silu, krivicu i otimačinu. Narod će u sabor birati samo seljake od pluga i motike, a od gospode samo onakve ljude koji su i sada u ovoj najvećoj teškoći pristali uz narodno mišljenje, to jest uz republikansku slobodu i uz socijalnu (čovječansku) pravicu. I ja, koga vi bacate i isključujete iz svoje sredine, komu, dapače, i o glavi radite, ja ću, vidite, biti, ako bog da, kao riba u vodi ne samo medu seljaštvom hrvatskim nego i medu seljaštvom slovenskim i srpskim.


Ne srljajte kao guske u maglu…


HTMLText_1829636F_7CEE_2E76_41C5_8D3A4636A338_mobile.html =
Gospodo!


Austriansku zapoved, kojom nam se nalaže, da odnošenje naše domovine naprama Ungarii pretresujemo, razmatrao ja s koje komu drago strane, ja nikako nemogu razabrati.


U saborskoj sjednici 17. lipnja 1861. počela je razprava ob odnošajih kraljevine Hrvatske prema kraljevini Ugarskoj. U tom predmetu odbor ad hoc izabran podastrao je saboru svoj predlog, proti kojemu je zastupnik Eugen Kvaternik podnio protupredlog, koji odgovara državnomu pravu kraljevine Hrvatske, i u kojem je naznačio u kakvom nam je onom zapovedju bezobraznia poruga namenjena, ali je derzovitie i samovoljnie pogaženo pravo naše kraljevine, ali nam je hudobnie bačeno seme zavadje s narodi Ungarie, seme iz koga se Austria našoj konačnoj propasti nada. Doista, da bude tom zapovedju šta boljega nameravano, ni za nju se nebi znalo, kao što evo prošlo trista godinah mi austrianski Hervati za nikakovo dobro neznamo. Ako bi tko mislio, da je Austria tu zapoved, koju jedni smatraju za predlog prestolja, izdala u otčinskoj želji, za da se s narodi Ungarie i poimenice s pukom magjarskim, kon po sve nas škodljive smutnje i omražnje, pomirimo i poprijateljimo, ja kažem, da bi mi svi Austrii bili zahvalni, kad bi nam ona bila, namesto što je tu zapoved izdala, naša starinska, naša zakonito stečena, nu nezakonito oteta prava povratila; ja izpovedam da od kako nas Austria s onimi narodi pomiriva, mi smo sve time zavadjenii, čime smo bližje našega skupna zatora.


Istina je, razum i pravednost Austrie još nikomu nesluži za uzor naravskoga saveršenstva tih vlastitostih, nu itako ja sudim da ova poruga, ova nepravda, nadilaze krug ni istoga austrianskoga razuma, ni iste pravednosti austrianske. Jer bez dvojbe, u ovom pitanju ni Austria nemože drugačie misliti, nego da jest, ali da nije naša domovina od Ungarie neodvisna. Ako nije neodvisna, zašto je Austria pogazila prava Ungarie na Hervatsku, zašto je Austria ovim predlogom postavila u sumnju odnošenje o komu ni ista ona ne dvoji, zašto Austria nije dala, da Ungaria, kako ostale svoje županie, tako i Hervatsku uredi. Ako li je po sudu Austrie Hervatska i od Ungarie kako i od svake druge zemlje neodvisna, zašto je Austria pogazila pravo naše narodne neodvisnosti, zašto je Austria nas, koji nju niti smo uzeli za našega skerbnika, ni za učitelja, zašto je, velim, Austria nas bez našega pitanja pozvala, da odnošenje naše domovine naprama Ungarii odkažujemo. Ako smo mi narod samostalan, narod neodvisan, mi ćemo naša medjunarodna odnošenja odkazati, kad i kako se nami svidi; ako li smo narod Ungarii podložen, pravedno je da Ungaria ona odnošenja ustanovi: bilo ovo ali ono, Austria neima pravo mešati se u te naše poslove.


HTMLText_533CE995_7D26_FAAB_41D7_446948FAFEE0_mobile.html =
Grof Janko Drašković rođen je u Zagrebu 20. listopada 1770. godine. Drašković se smatra najstarijim hrvatskim preporoditeljem i jednim od najobrazovanijih ljudi u Hrvatskoj toga doba. Janko Drašković djelovao je kao časnik i zastupnik u velikaškoj kući Ugarsko-hrvatskoga sabora od 1832. do 1836. godine.


Revolucionarne 1848. godine povlači se iz Narodne stranke, zbog poodmaklih godina otklanja bansku čast, ali i dalje djeluje u Hrvatskom saboru.


1832. godine objavljuje djelo na štokavskom narječju Disertatija iliti Razgovor darovan gospodi poklisarom zakonskim y buduchjem zakonodavzem Kraljevinah nasih za buduću Dietu ugarsku odaslanem koje postaje političkim programom hrvatskog narodnog preporoda. Program je predviđao stvaranje samostalne hrvatske vlade i uvođenje štokavskog narječja kao književnog jezika.


Drašković je predložio ujedinjenje hrvatskih i slovenskih zemalja te područja Bosne i Hercegovine u Kraljevstvo Iliričko, koje je i dalje trebalo ostati u sastavu Habsburške monarhije. Prema Draškoviću, nacionalno pitanje bilo je najvažnije jer nije htio da „nas drugi ma koji narod smatra samo masom koja će povećati njegov broj“.


U Zagrebu je 1838. godine osnovao Ilirsku čitaonicu iz koje je 1842. poniknula Matica ilirska, koja je 1874. godine nazvana Maticom hrvatskom. Umro je u Radgoni 14. siječnja 1856.


HTMLText_512B9A02_7D66_D9A9_41C4_460871EF2600_mobile.html =
Informiranje javnosti o odlukama i događajima Hrvatskoga sabora ključan je i sastavni dio demokracije. Ispred replike Bašćanske ploče najčešće se daju izjave građanima o promjenama i akcijama zastupnika, a novinarima je omogućen prostor za obradu informacija prigodna imena naše prve žene novinarke i velike borkinje za slobodu informacija i prava žena, Marije Jurić Zagorke.


HTMLText_5315AD9E_7D27_DAD6_41D3_C393FFFE58B5_mobile.html =
Ivan Mažuranić rođen je u Novom Vinodolskom 11. kolovoza 1814. godine. Bio je hrvatski političar, književnik, pravnik i prvi ban pučanin od 1873. do 1880. godine. Dva je puta biran za predsjednika Sabora - u siječnju i u lipnju 1872. godine.


Kao ban potaknuo je reformsku djelatnost kojom su u Hrvatsku uvedeni mnogobrojni moderni instituti. Modernizaciju je zasnivao na interesima liberalnog pučanstva kojem je i sam pripadao. Modernizacija je počivala na austrijskom modelu, a središnje reforme ticale su se sudstva, uprave i školstva. Reformama je uvedena odgovornost bana i Vlade prema Saboru i zakon o lokalnoj upravi.


Organizirana je dvostupanjska uprava, a sudstvo je odvojeno od uprave te je zajamčena neovisnost sudaca. U sklopu tih reformi unaprijeđeno je zdravstvo, jamčena je sloboda tiska i pravo javnog okupljanja te je liberaliziran izborni postupak. Pučko školstvo je poboljšano i modernizirano i osnovano je Zagrebačko sveučilište s trima fakultetima – teološkim, pravnim i filozofskim.


S banske dužnosti odstupa 1880. godine zbog općenitog neslaganja s politikama Beča i Pešte koje su mu konstantno onemogućavale djelovanje u skladu s politikom za koju se zalagao, mađarskog odbijanja sjedinjenja Vojne krajine s Hrvatskom, ali i političkih napetosti sa seljacima čiji se položaj za vrijeme njegova banovanja pogoršao. Ivan Mažuranić umro je u Zagrebu, 4. kolovoza 1891. godine.


HTMLText_53DC96A1_7D22_76EA_41C4_F52A7450C68B_mobile.html =
Josip Juraj Strossmayer bio je đakovački biskup, hrvatski političar, prosvjetitelj, i veliki mecena kulture, obrazovanja i umjetnosti. Rođen je u Osijeku 4. veljače 1815. godine. Tijekom revolucije 1848. podupire bana Jelačića na čiji prijedlog 1849. godine postaje đakovačkim, bosanskim i srijemskim biskupom.


U vrijeme aktivnoga bavljenja politikom smatrao je kako Austrija mora postati federativna država u kojoj će njezini mnogobrojni narodi postupno postići osamostaljenje dok bi se slavenski narodi morali ujediniti u zajedničku državu. Zalagao se za uvođenje hrvatskoga jezika u upravu i škole. Svojim radom ostavio je važan trag u kulturi, znanosti i obrazovanju, a na njegov poticaj osnovana je Zaklada za osnivanje suvremenog sveučilišta u Zagrebu te 1866. godine Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.


Strossmayer je još 1860. banu Josipu Šokčeviću dao zakladni list na 50.000 forinti za osnivanje Akademije. Samo pitanje osnivanja Akademije pokrenuo je na sjednici Hrvatskog sabora 29. travnja 1861. godine, ali je ona, zbog političkih okolnosti, osnovana tek 1866. godine. Danas se 29. travnja obilježava dan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Strossmayer je umro u Đakovu, 8. travnja 1905. godine.


HTMLText_4B9C1789_7D22_76BA_41A5_BBE51E26BC93_mobile.html =
Josip Leko rođen je 19. rujna 1948. godine u Plavnoj u Srbiji. Obrazovanje je završio kao pravnik na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Od osnivanja bio je član političke stranke SDP. Tijekom političke karijere bio je predsjednik brojnih saborskih odbora poput Odbora za pravosuđe, Odbora za Ustav i Odbora za zakonodavstvo. Nekoliko godina bio je saborski zastupnik, a od 2012. do 2015. predsjednik Sabora.


HTMLText_5221C2DC_7D5E_2E5A_41D6_BB3B8FA5C737_mobile.html =
Josip Šokčević rođen je u Vinkovcima 7. ožujka 1811. godine. Svoj život posvetio je obrani Hrvatske prilikom čega je imenovan brojnim vojnim činovima, od pukovnika do generala. 1860. godine, car Franjo Josip I. ga, na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera, imenuje banom Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije.


Podupirao je Samostalnu narodnu stranku na čelu s Ivanom Mažuranićem. Zalagao se za vraćanje hrvatskog jezika u javnu upravu i školstvo kao i za preustroj Habsburške monarhije. Ban Šokčević 1860. godine saziva Bansku konferenciju koju je sačinjavalo 55 uglednika.


Oni su od cara zatražili ujedinjenje Dalmacije i tri istarska kotara s Hrvatskom i Slavonijom, osnutak Hrvatske dvorske konferencije neovisne o Ugarskoj, sudjelovanje predstavnika Vojne krajine u radu Sabora te donošenje uredbe o obnovi rada županije.


Car je usvojio sve zahtjeve Banske konferencije, osim onoga o ujedinjenju hrvatskih zemalja. Šokčević je za vrijeme svog banovanja uz carevo odobrenje u urede u Hrvatskoj uveo hrvatski jezik. Na osobni je zahtjev razriješen dužnosti bana 1867. godine te umirovljen. Umro je u Beču, 16. studenog 1896. godine.


HTMLText_4B1B1A9D_7D22_FEDA_41DA_2EBB4DAB34FD_mobile.html =
Luka Bebić rođen je 21. kolovoza 1937. u mjestu Desne kod Metkovića. Srednju školu završio je u Kaštel Lukšiću, Agronomski fakultet u Sarajevu te poslijediplomski studij u Zagrebu. Godine 2008. izabran je za predsjednika Hrvatskoga sabora i tu je dužnost obnašao do 2011. godine. Njegova je politička karijera obilježena članstvom u Hrvatskoj demokratskoj zajednici.
Šest je puta biran u Hrvatski sabor, bio je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, predsjedavao je Odborom za nacionalnu sigurnost, Vijećem općina Hrvatskoga sabora, a u svojoj je političkoj karijeri obnašao još niz drugih uloga.


HTMLText_572BA4A3_7D26_2AEE_41D0_3F15D1ACD8E3_mobile.html =
Nedjeljko Mihanović (HDZ) dužnost predsjednika Zastupničkog doma i predsjednika Sabora obnašao je tijekom drugog saziva, od 1994. do 1995. godine. U prvom i drugom sazivu bio je predsjednik saborskog Odbora za naobrazbu i znanost. Obnašao je funkciju zamjenika ministra prosvjete i kulture Republike Hrvatske 1992. godine. Rođen je 16. veljače 1930. u Sitnu Donjem kod Splita. Humanističkoga je obrazovanja - doktorirao je filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Znanstveni rad obilježen mu je objavljivanjem eseja, kritika, bibliografskih i leksikografskih priloga te priređivanjem kritičkih izdanja djela hrvatskih pisaca. Od 1980. bio je član-suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za književnost. Preminuo 27. siječnja 2022. u Zagrebu.


HTMLText_5B93761F_7D62_29D6_41CD_45D6BB6CC274_mobile.html =
Od prvih spomena narodnih zborova, pa sve do suvremenog predstavničkog tijela građana, sabori su predstavljali znak i očitovanje suvereniteta hrvatskog naroda. Tijekom povijesti poprimali su različita obilježja, ali i bili pokazatelj političkog položaja Hrvatske od 9. stoljeća.


Odupirući se brojnim političkih i državnim zahtjevima i naletima drugih, od Mađara, Talijana, preko Turaka pa sve do samostalne i neovisne Republike Hrvatske stvorene 1990. godine, Republika Hrvatska pokazala je kako ima pravo na borbu za ostvarivanje svoje samostalnosti i suverenosti te priznanje njene postojanosti od strane drugih država.


HTMLText_4D19F2B0_7DE7_EEEA_4167_AAA34E40B5EC_mobile.html =
Preuzvišeni Gospodine Grofe i Bane, Presvetli Velmože! Slavni stališi i redovi!
…


Znam ja, da mi kako smo ovde sakupljeni s veće strani naš jezik dobro neznamo, i da se u celoj našoj domovini osobe obadvojeg spola, koje u svom maternjim jeziku dobro govoriti, čitati i pisati znadu, lahko na parste prebrojiti bi mogle; a šta je tomu uzrok nego to: da ga mi u javnom životu i poslovih nigde neupotrebljavamo, i š njim se samo tako zabavljamo, kao gizdavi gospodar svojim plaćenim slugom.


Još nezna veća strana naroda našega, kakova je to višnja slast i milina svojim prirodjenim materinskim jezikom govoriti moći i smeti, to samo on iskreno ćutiti može, koj je duže vremena medju tudjemi narodi u tudjih daržavah stanovati i živiti morao. Mi naš jezik čuvamo još uvek samo za družinu i za naše kmetove. U občinski život i u poslove uveli smo u onih još barbarskih vremenah, kad su na celom svetu jedini jezik latinski za izobraženi i izdelani daržali, taj jezik; u družtveni život i familiu našu uvuko se je s vremenom jezik nemački i promenio našu prirodjenu narav i način mišljenja otacah naših; u Primorju pako učinio je isto jezik talianski. Šta smo mi stigli po tom, nego to: da smo se odtudjili sami sebi, da smo se odcepili od susedne jednorodne bratje naše, i da mnogi od naroda našega niti neznaju od kojega su naroda i koji puci po rodu, po karvi, i po jeziku k nama spadaju!!!


Mi gledamo svaki dan, kako domovina naša sve dublje i dublje propada, kao imanje one detce, koja pod više tutorah stoje, svaki od ovih tutorah stavi si nešta u žep, svaki si nešta prisvoji, najposle neće ostati detci ništa.


Mi smo malo Latini, malo Nemci, malo Taliani malo Magjari i malo Slavjani a ukupno (iskreno govoreći) nismo baš ništa!


HTMLText_53DA2F14_7D2E_F7AA_41AC_009A4312510A_mobile.html =
Rođen je u Petrovaradinu 16. listopada 1801. godine. Kao ugledni časnik i pristaša hrvatskog narodnog preporoda imenovan je 23. ožujka 1848. godine hrvatsko-dalmatinsko-slavonskim banom.


Prekinuo je realnu uniju s Ugarskom te sazvao Sabor 18. svibnja 1848. godine dok se prvo zasjedanje Sabora održalo 5. lipnja 1848. godine. Zbog mađarskog ugrožavanja hrvatskog autonomnog položaja ratuje s Mađarima do poraza mađarske revolucije. Utemeljitelj je građanskog Sabora i moderne Hrvatske te postaje simbolom hrvatske obrane od tuđinaca i borbe za hrvatsku državu.


Uz veliku podršku bana Josipa Šokčevića, 1866. godine se, na glavni zagrebački trg, postavlja spomenik banu Jelačiću. Spomenik na glavnom zagrebačkom trgu ostaje sve do 1947. godine, kada biva uklonjen od strane komunističke vlasti, koja je na spomenik gledala kao na simbol monarhističke vlasti. Komunistička je vlast tada i sam trg preimenovala u Trg Republike.
Spomenik banu Jelačiću na glavni je zagrebački trg ponovno postavljen 1990. godine nakon smjene političke vlasti u Hrvatskoj. Ban Josip Jelačić umro je u Zagrebu 20. svibnja 1859. godine.


HTMLText_4A7645A9_7D22_EAFA_41DC_41DFCDDB595A_mobile.html =
Rođen je u Zagrebu 28. svibnja 1953. godine. Diplomirao je i magistrirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, specijalizaciju je završio u Njemačkoj, a poslijedoktorski studij u SAD-u. 2011. izabran je za zastupnika u Hrvatski sabor (prvi mandat) te za potpredsjednika Sabora, člana Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, člana Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, člana Odbora za međuparlamentarnu suradnju i zamjenika člana Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj dimenziji Srednjoeuropske inicijative. Bio je ministar zdravstva do 2000. godine, a prije toga zamjenik ministra zdravstva. Objavio je brojne stručne i znanstvene radove te je član mnogih svjetskih znanstvenih udruženja iz područja medicine.


HTMLText_5F16D58D_7D65_EABA_41AC_781B4BDAD3AC_mobile.html =
Sabornica je mjesto očuvanja zakonodavnog i predstavničkog poretka Republike Hrvatske. Unutarnje ustrojstvo Hrvatskoga sabora određeno je Poslovnikom.
Prema Poslovniku, Sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika koji zajedno čine Predsjedništvo. Na poziv predsjednika Sabora u radu Predsjedništva sudjeluje i tajnik Sabora.
Na parlamentarnim izborima građani biraju svoje predstavnike kojih je minimalno 110, a maksimalno 160. Izabiru se predstavnici različitih političkih stranaka, te su, ovisno o političkoj orijentaciji, raspoređeni unutar sabornice na ljevicu, desnicu i centar.
Ljevica obuhvaća reformističke i revolucionarne ideje o oslobođenju radničke klase i stvaranju besklasne zajednice. Teže unaprjeđenju političkih odnosa u zajednici. Ako je radikalna, ciljeve će postizati radikalnim i temeljitim rezovima, dok umjerena ljevica promjene želi postići reformama kako bi smanjila društvenu nejednakost i ostvarila što veću društvenu pravdu.
Desnica obuhvaća ideje o važnosti tradicije u društvenim i političkim odnosima, usmjerena je na zadržavanje postojećeg stanja, poštovanje autoriteta i trenutačnog poretka. U današnje vrijeme to su stranke koje se zalažu za neki oblik nacionalizma ili naglašavaju svoje domoljublje. Radikalna desnica iskazuje nesnošljivost prema različitima u društvu, isključiva je u stavovima, dok umjerena desnica teži očuvanju tradicionalnih vrijednosti i institucija poput obitelji, Crkve i nacije.
Centar označava djelovanje između ljevice i desnice, to je opcija koja izbjegava krajnosti. Smatraju da krajnost vodi u nestabilnost i nasilje, pa su skloni povezivanju i s ljevicom i s desnicom.
Sjednice Sabora održavaju se javno, a građani i novinari također mogu promatrati saborske rasprave s galerijskih prostora.


HTMLText_4A12CAD7_7DDE_5E56_41D4_D37F5D8C50C3_mobile.html =
Slika prikazuje svečanu sjednicu Hrvatskoga sabora koja je održana 22. prosinca 1990. godine kada je donesen prvi Ustav samostalne i nezavisne Republike Hrvatske. Kako je Ustav donesen neposredno pred Božić, poznat je i kao Božićni Ustav.
Donošenjem Ustava, kao najvišeg političko-pravnog akta i temeljnog konstitutivnog državnog dokumenta, uspostavljen je politički i pravni poredak države. Time je Hrvatska vraćena u krug suverenih europskih demokratskih država, gdje je civilizacijski i povijesno pripadala. Ustavom se Hrvatska utemeljuje kao jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna država s neotuđivim i neprenosivim suverenitetom. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav određeni su kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske.
Proglašenjem Ustava na demokratski je način izražena nepokolebljiva odlučnost i demokratsko opredjeljenje hrvatskoga naroda za samostalnom i suverenom Hrvatskom.
Riječi predsjednika Tuđmana kojima je završio govor 22. prosinca 1990. u Hrvatskome saboru na proglašenju Ustava, potvrđuju, i trideset godina kasnije, njegovo vizionarstvo i državotvornost: „Nadamo se da će nam naše potomstvo i povijest dati povoljnu ocjenu. I to sa stajališta današnjih i budućih interesa svakoga pojedinca, svih građana, cijele Republike Hrvatske i čitavoga hrvatskog naroda. Republika Hrvatska od ovoga povijesnoga trenutka postoji kao ustavna republika. A ovaj Ustav što smo ga domišljali i donijeli u ime čovjeka i Božje volje, na ponos sebi i narodu kojemu pripadamo, i nadam se svojim susjedima za uzor, a Europi na ugled, neka oživotvoren postane naša nova oda slobodi i demokraciji na čast i slavu vječne nam Hrvatske!”


HTMLText_55FD3C3B_7D3E_D9DE_41CE_01C0725D13CF_mobile.html =
Stjepan Mesić (HDZ) bio je predsjednik Zastupničkog doma i predsjednik Sabora u drugom sazivu od 1992. do 1994. godine. U politički život ulazi 1965. kada je s liste građana izabran za zastupnika u Saboru Socijalističke Republike Hrvatske. Nakon prvih višestranačkih izbora u svibnju 1990. imenovan je prvim predsjednikom Vlade Republike Hrvatske. Bio je posljednji predsjednik Predsjedništva SFRJ, do prosinca 1991. Obnašao je dužnost Predsjednika Republike Hrvatske u dvama mandatima: prvi je put izabran 7. veljače 2000. godine, a drugi put 16. siječnja 2005. Rođen je 1934. u Orahovici. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu.


HTMLText_52D494FB_7D22_2A5E_41D3_7210F4C599BB_mobile.html =
Stjepan Radić rođen je 11. lipnja 1871. godine u Trebarjevu Desnom. Tijekom studentskih dana sudjeluje u raznim prosvjednim aktivnostima usmjerenima protiv bana Khuen-Héderváryja što dovodi do njegova protjerivanja iz svih zemalja austrijskog dijela Monarhije.
1895. godine sudjeluje u protumađarskim demonstracijama za vrijeme posjeta cara Franje Josipa I. Zagrebu kada sudjeluje u spaljivanju madžarske zastave zbog čega je osuđen na šest mjeseci zatvora i protjeran sa Sveučilišta u Zagrebu. Školovao se u Parizu, na Slobodnoj školi političkih znanosti.


S bratom Antunom 1904. osniva Hrvatsku pučku seljačku stranku koja, kao Hrvatska republikanska seljačka stranka, u razdoblju između dva svjetska rata, postaje najjačom oporbenom strankom, a Stjepan Radić najpopularnijim hrvatskim političarom i najvećim oponentom tadašnjem jugoslavenskom režimu.


Radićeva bespoštedna borba protiv vladajućeg unitarizma i Vidovdanskog ustava početak svog kraja doživjela je u beogradskoj Narodnoj skupštini, 28. lipnja 1928., kada je na njega izvršen atentat od čijih je posljedica preminuo 8. kolovoza iste godine.


HTMLText_4BF4827B_7D22_2E5F_41BF_F57CA236E8A7_mobile.html =
Vladimir Šeks rođen je u Osijeku 1. siječnja 1943. gdje je i završio srednjoškolsko obrazovanje. Pravni fakultet završio je u Zagrebu. Političku karijeru započeo je članstvom u HDZ-u 1998. godine. Nekoliko je puta izabran u Hrvatski sabor, a od 2003. do 2008. godine predsjedavao je Hrvatskim saborom. Obnašao je razne dužnosti, od zastupnika u Saboru, predsjednika Kluba zastupnika do predsjedništva političke stranke. Objavljivao je publikacije i članke te bio nagrađen za rad iz područja pravne znanosti i politologije.


HTMLText_57FFE7E3_7D2D_D66E_41CF_F8DCA19EE1E0_mobile.html =
Zlatko Tomčić (HSS) bio je predsjednik Zastupničkog doma i predsjednik Sabora tijekom četvrtog saziva, od 2000. do 2003. godine. Za zastupnika u Zastupničkom domu Hrvatskoga državnog sabora izabran je 1995. godine. Prema ustavnim ovlastima, nakon izbora 2000., privremeno je preuzeo dužnost predsjednika Republike Hrvatske do izbora novog predsjednika. Funkciju ministra graditeljstva i zaštite okoliša obnašao je od 1993. do 1994.
Rođen je 1945. u Zagrebu. Inženjer je građevine. Bavio se projektiranjem građevinskih objekata, investicijskim consulting poslovima u hotelskim tvrtkama. Područja njegove specijalnosti jesu organizacija građenja u visokogradnji i vođenje građevinskih investicija. U područja njegova posebnog rada ubrajaju se program Zdravo stanovanje i građevinska revitalizacija objekata spomenika kulture te ekologija.


HTMLText_4CB9DD5C_7DE2_DA5A_41D5_074A7BB1706A.html =
"Vjerujem u Hrvatsku, u njezinu prošlost, u njezinu sadašnjost i... u njezinu budućnost."


Visoki sabore, niti je liep, niti koristan onaj običaj, koji se uvukao u vis. sabornicu, po kojem, moram reći, žalostnom običaju više se govori o osobnostih nego o predmetih, koji su u razpravi. Ja velim, da to niti je liep, oprostite, govorim objektivno, niti koristan običaj za javne poslove. Liep nije, jer drugdje parlamenti gledaju, da u miru rade, a koristan nije, jer se tim ne samo sije razdor i onako dosta velik u ovoj zemlji, nego dapače glasi osvete i mržnje dobivaju intensiju takovu, da ovi glasovi sa svojom strujom udaraju o stiene, koje su preko dvadeset, preko deset, preko šest godina od ove sabornice daleko.


Gospodo moja! Ja sam bio ni zaslugom svojom ni ambicijom svojom dva puta na čelu posala ove zemlje. Prvi put godine 1860. - 1865. u Beču, to čini pet godina; drugi put opet isto tako bez zasluga i bez svoje ambicije opet na onoj (banskoj) stolici.


Gospodo moja, da sam ja bio redatelj teatra ili da sam bio sufler, već bi mi to doznačivalo neko mjesto u historiji makar teatra hrvatskoga; ali ja sam bio na čelu javnih posala ove zemlje, i kao takav naravno, da mala moja osoba spada u historiju, bilo to prijateljem i neprijateljem mojim milo i drago ili ne, bilo to meni samomu povoljno ili ne, osoba moja spada u hrvatsku historiju. [Na ljevici: Živio!] Ja se dakle ne mogu oteti tomu, jer kad se govori o historiji onih epoha, u kojih sam ja bio na čelu javnih posala ove zemlje, ja se ne mogu oteti tomu, da se govori i o meni, jer to je posve naravno, da svaka zemlja u historiji pamti i rado se i ne rado prošastih epoha sjeća.


Ja velim opet, da se ja tomu ne protivim, ali što je pravo svakoga čovjeka, to je ono, da može zahtievati, da se o historiji njegovoj govori sine ira et studio, da se govori istinito. I onda, kad me u sabornici ovoj nije bilo i od kada sam nekim sjednicam prisustvovao ovdje, vidim da se nekako tu sa gnjevom proti meni govori. Gospodo moja! Ja više ništa neimam spomenuti: zaboravite strasti, i ako hoćete suditi ob mojoj administraciji, onda govorite onako, kako se pristaje ljudem ljubećim istinu. Prvo je pravilo u historiji pisati historiju sine ira et studio i govoriti narodu istinu. Tomu, gospodo, niti ja niti ikoji od Vas oteti se neće, ali kako velimo uviek mora to pravilo biti na prvom mjestu. Ja sam došao u historiju kao [Ne čuje se] on je došao na svoj consulatus, a ja sa svojima dvima mjestima, koje sam zauzimao.


Sada gospodo, zašto sam rieč danas uzeo, ne bi bilo sve u redu što govorim, nego u početku ove godine, kad se je radilo o ljetošnjem budgetu, kad se je došlo do stavke, koja govori o svoti, koja je razpoloživa banu, bilo je u ovoj sabornici rečeno, da je Mažuranić, da sam ja s tom svotom po nepravu razpolagao. Meni se čini, da onoga gospodina, koji je to rekao, ovdje nema, zato mi je težko govoriti o toj stvari i to je bila poglavita svrha zašto sam ja rieč uzeo. Jer gospodo, što se reče, mora imati svoga temelja, još većma ono, što se govori na javnom mjestu pred toliko poštenih ljudi. A ja ću vam kazati, gospodo, ovo, da g. Josipović ništa ne zna, niti može znati, on je u tom upravo toliko znao, koliko bi ja pošteno govorio, kad bi rekao, da je on imao ruku u mošnji slavne svoje obćine, kojoj na čelu stoji.


HTMLText_56DDD04F_7D22_29B6_41C3_9B25FE058CE1.html =
Akademik Vlatko Pavletić (HDZ) izabran je za predsjednika Zastupničkog doma i predsjednika Sabora tijekom trećeg saziva, od 1995. do 2000. godine, a od 2000. do 2003. bio je potpredsjednik Sabora.
Nakon smrti prvoga predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana 1999. godine, privremeno je, na temelju ustavnih ovlasti, obnašao dužnost predsjednika Republike Hrvatske. Bio je ministar prosvjete, kulture, tehničke kulture i športa Republike Hrvatske od 1990. do 1992. Bio je zastupnik u Saboru od 1992. godine.
Rođen je 2. prosinca 1930. u Zagrebu. Diplomirao je i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao urednik niza časopisa, bio je direktor drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i glavni urednik izdanja Matice hrvatske. Uredio je stotine knjiga i niz odabranih djela hrvatskih pisaca, sastavio je kritičke panorame, književne preglede i antologije. Autor je desetak književnih djela. Bio je redoviti profesor na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Od 1987. godine član je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Preminuo je 19. rujna 2007. godine u Zagrebu.
HTMLText_506B5C79_7D62_3A5A_41DD_CC0D0F38775F.html =
Ante Starčević rođen je u Žitniku kraj Gospića 23. svibnja 1823. godine. Završio je studij filozofije na Kraljevskoj akademiji u Zagrebu, a potom i studij teologije u Senju. U Pešti je doktorirao u području filozofije. Njegov rad obilježila je zaštita hrvatskog identiteta u vrijeme Ilirskog pokreta te borba za samostalnost i neovisnost hrvatskog naroda. Za vrijeme školovanja priklonio se Ilirskom pokretu.


Objavljivao je pjesme i prozna djela u Gajevoj Danici i Zori dalmatinskoj te brojne feljtone, kritike i filozofske eseje u Narodnim novinama i Nevenu. Pokrenuo je prvi političko-satirični list u Hrvatskoj Zvekan. U svojim se javnim nastupima i tekstovima često obrušavao na ostatke feudalizma te se zalagao za demokratizaciju javnoga života.


Za zastupnika u Hrvatskom saboru izabran je 1861. godine, a u razdoblju svoga mandata postaje najistaknutijim zagovornikom hrvatske neovisnosti odlučno se protiveći bilo kakvim upravnim i državnim vezama Hrvatske s Austrijom i Ugarskom. Suština njegove političke ideje može se „pojednostaviti“ na narodnu uzrečicu „Bog i Hrvati“.
Na tim je temeljima s Eugenom Kvaternikom, 26. lipnja 1861. godine, osnovao Stranku prava. Svojim djelima i političkim radom postavio je teorijsko-političke temelje suvremene hrvatske nacionalne države te je zbog toga još za života bio prozvan Ocem Domovine. Umro je 28. veljače 1896. godine u Zagrebu.


HTMLText_5B580824_7D62_79EA_41D1_E8C17485392B.html =
Borbu za samostalnost i neovisnost hrvatskog naroda tijekom povijesti, obilježila su brojna imena hrvatskih velikana, biskupa, povjesničara, književnika, političara. Svojim radom doprinijeli su zaštiti hrvatskog imena, kulture, jezika i pisma štiteći identitet i postojanost hrvatskog naroda.


HTMLText_4811364A_7D26_69B9_41BE_61F5FBB5A980.html =
Boris Šprem rođen je 14. travnja 1956. u Koprivničkim Bregima, a preminuo 30. rujna 2012. godine u Houstonu, SAD. Obrazovanje je završio na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Političku karijeru započeo je u političkoj stranci SDP te je jednu godinu bio predsjednik Sabora. Prethodno je aktivno sudjelovao u lokalnoj politici kao predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba, ali svoj je rad brusio i u Uredu predsjednika kao njegov predstojnik.


HTMLText_557BC2DC_7D22_2E5A_41DD_EB44AFB96AFB.html =
Dr. sc. Žarko Domljan (HDZ) bio je predsjednik prvoga saziva Sabora od 1990. do 1992. godine.
U drugom sazivu, od 1992. do 1996. godine, izabran je za potpredsjednika Zastupničkog doma. Obnašao je i dužnost predsjednika Odbora za vanjsku politiku, voditelja parlamentarnog izaslanstva u Skupštini Vijeća Europe i voditelja saborskoga izaslanstva u Skupštini Konferencije za europsku sigurnost i suradnju (KESS).
Za vrijeme njegova saborskog mandata proglašen je Božićni Ustav, 22. prosinca 1990. godine. Božićni Ustav potvrdio je demokratske promjene koje su se dogodile na višestranačkim izborima za Sabor u proljeće 1990. i položio temelj Hrvatskoj kao demokratskoj državi.
Rođen je 14. rujna 1932. u Imotskom. Humanističkoga je obrazovanja. Diplomirao je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i doktorirao. Bavio se modernom arhitekturom i urbanizmom te poviješću umjetnosti. Objavio je niz znanstvenih i stručnih članaka te nekoliko knjiga. Uredio je Likovnu enciklopediju Jugoslavije i Enciklopediju hrvatske umjetnosti. Preminuo je 5. rujna 2020. godine u Zagrebu.


HTMLText_5CD6FB55_7D62_FFAA_41C7_81686F739AC9.html =
Dvorana Ante Starčevića od iznimne je važnosti jer su upravo u njoj održani brojni sastanci hrvatskih političara i zastupnika s predstavnicima drugih država, diplomacije pa i samim građanima. Ona čuva činjenice iz hrvatske povijesti o predsjednicima Sabora kao i nezaboravnu prvu sjednicu Hrvatskoga sabora 1990. godine kada je izglasana Hrvatska samostalnost i neovisnost na čelu s tadašnjim predsjednikom države Franjom Tuđmanom.


HTMLText_5263F928_7D2D_FBFA_41D3_D2DE357BF59C.html =
Frano Supilo rođen je u Cavtatu 30. studenoga 1870. godine. Po političkom usmjerenju bio je pravaš te se kao urednik tjednika Crvena Hrvatska borio protiv autonomaša i za ujedinjenje Hrvatske i Dalmacije.


U vrijeme Austro-Ugarske monarhije zagovarao je njen preustroj koji je počivao na federalističkom načelu te je smatrao kako hrvatska politička zajednica treba obuhvaćati užu Hrvatsku, Slavoniju, Dalmaciju i Istru te Bosnu i Hercegovinu.


Dodatno zagovara političku suradnju svih Južnih Slavena u sporazumu s ostalim narodima Austro-Ugarske ugroženima germanizacijom koju, kao urednik novina Novi list, koje pokreće 1900. godine, u njima promovira. On je uz Antu Trumbića bio glavni inicijator donošenja Riječke i Zadarske rezolucije 1905., čime je bio stvoren temelj politike novoga kursa.


Izabran je u Hrvatski sabor nakon pobjede Hrvatsko-srpske koalicije 1906. godine. Početkom 1909. godine Supilo je optužen za planiranje priključenja južnoslavenskih krajeva Kraljevini Srbiji na što se gledalo kao na veleizdaju te mu je suđeno u Friedjungovom procesu.


Nakon završetka Friedjungovog procesa u kojem je oslobođen svih optužbi, Supilo dolazi u sukob s Koalicijom i njezinim srpskim predstavnicima. U tom razdoblju vodi politiku koja je za cilj imala odupiranje Mađarima, Talijanima i Srbima te je želio ostvariti jedinstvenu nacionalnu borbu za opstanak i samostalnost Hrvatske.


Imao je federalističke zamisli te je u skladu s njima djelovao u Jugoslavenskom odboru iz kojeg je istupio 1916. godine. Frano Supilo pridonio je očuvanju cjelovitosti hrvatskoga prostora i sprečavanju nastanka velike Srbije. Umro je u Londonu, 25. rujna 1917. godine.


HTMLText_450EA39B_7DE5_EEDE_41D8_7DF86DF29AC0.html =
Gospodo!
...


Znam, znam, vi držite da ste ne samo u narodu, nego da baš vi i zastupate narod. Ja sam vam dokazao da to niste. Sav je hrvatski narod za republikansku slobodu i za čovječansku pravicu; vi ste za staro bankrotirano nasilje i za gospodsku sebičnost i otimačinu. Vi, dakle, niste više ni u narodu, a kamoli da bi vi govorili u ime naroda. I zato iz ove vaše osnove neće biti ništa... Vi ćete otići u Beograd. Vi ćete bez hrvatskoga naroda i protiv njegove volje proglasiti jedinstvenu (centralističku) državu i bez ikakvoga straha i srama vi ćete vladati na temelju starih austrijskih i madžarskih nevaljanih i nepravednih zakona i pomoću starih, pokornih i pokvarenih činovnika. A možda ćete vladati bez ikakvih zakona, samo silom i samovoljom.


Narod će po svem tom vidjeti da vi niste njegovi, pa zato neće biti za vas. Kamo god ga pozovete, on vam se neće odazvati, a najmanje će vam se odazvati da vam dade svoje povjerenje i da ikada slobodnom svojom voljom prizna i odobri vaše nasilje i vašu prevaru. Za taj slučaj da vi uspijete, to jest da za tu stvar predobijete Antantu i da Antanta bude dosta nepametna i dosta jaka da vam pomogne, vi ni u tom slučaju nećete imati naroda za se.


Čim dođe do prvih izbora, kakvi god oni bili, za konstituantu ili obični sabor, narod neće više birati takve gospode koja su pogazila sva svoja obećanja i sve svoje programe i koja su mu, bez ikakvoga pitanja, narinula svu staru silu, krivicu i otimačinu. Narod će u sabor birati samo seljake od pluga i motike, a od gospode samo onakve ljude koji su i sada u ovoj najvećoj teškoći pristali uz narodno mišljenje, to jest uz republikansku slobodu i uz socijalnu (čovječansku) pravicu. I ja, koga vi bacate i isključujete iz svoje sredine, komu, dapače, i o glavi radite, ja ću, vidite, biti, ako bog da, kao riba u vodi ne samo medu seljaštvom hrvatskim nego i medu seljaštvom slovenskim i srpskim.


Ne srljajte kao guske u maglu…


HTMLText_19C9985C_7CE6_DA5A_419B_EEF509AD1D02.html =
Gospodo!


Austriansku zapoved, kojom nam se nalaže, da odnošenje naše domovine naprama Ungarii pretresujemo, razmatrao ja s koje komu drago strane, ja nikako nemogu razabrati.


U saborskoj sjednici 17. lipnja 1861. počela je razprava ob odnošajih kraljevine Hrvatske prema kraljevini Ugarskoj. U tom predmetu odbor ad hoc izabran podastrao je saboru svoj predlog, proti kojemu je zastupnik Eugen Kvaternik podnio protupredlog, koji odgovara državnomu pravu kraljevine Hrvatske, i u kojem je naznačio u kakvom nam je onom zapovedju bezobraznia poruga namenjena, ali je derzovitie i samovoljnie pogaženo pravo naše kraljevine, ali nam je hudobnie bačeno seme zavadje s narodi Ungarie, seme iz koga se Austria našoj konačnoj propasti nada. Doista, da bude tom zapovedju šta boljega nameravano, ni za nju se nebi znalo, kao što evo prošlo trista godinah mi austrianski Hervati za nikakovo dobro neznamo. Ako bi tko mislio, da je Austria tu zapoved, koju jedni smatraju za predlog prestolja, izdala u otčinskoj želji, za da se s narodi Ungarie i poimenice s pukom magjarskim, kon po sve nas škodljive smutnje i omražnje, pomirimo i poprijateljimo, ja kažem, da bi mi svi Austrii bili zahvalni, kad bi nam ona bila, namesto što je tu zapoved izdala, naša starinska, naša zakonito stečena, nu nezakonito oteta prava povratila; ja izpovedam da od kako nas Austria s onimi narodi pomiriva, mi smo sve time zavadjenii, čime smo bližje našega skupna zatora.


Istina je, razum i pravednost Austrie još nikomu nesluži za uzor naravskoga saveršenstva tih vlastitostih, nu itako ja sudim da ova poruga, ova nepravda, nadilaze krug ni istoga austrianskoga razuma, ni iste pravednosti austrianske. Jer bez dvojbe, u ovom pitanju ni Austria nemože drugačie misliti, nego da jest, ali da nije naša domovina od Ungarie neodvisna. Ako nije neodvisna, zašto je Austria pogazila prava Ungarie na Hervatsku, zašto je Austria ovim predlogom postavila u sumnju odnošenje o komu ni ista ona ne dvoji, zašto Austria nije dala, da Ungaria, kako ostale svoje županie, tako i Hervatsku uredi. Ako li je po sudu Austrie Hervatska i od Ungarie kako i od svake druge zemlje neodvisna, zašto je Austria pogazila pravo naše narodne neodvisnosti, zašto je Austria nas, koji nju niti smo uzeli za našega skerbnika, ni za učitelja, zašto je, velim, Austria nas bez našega pitanja pozvala, da odnošenje naše domovine naprama Ungarii odkažujemo. Ako smo mi narod samostalan, narod neodvisan, mi ćemo naša medjunarodna odnošenja odkazati, kad i kako se nami svidi; ako li smo narod Ungarii podložen, pravedno je da Ungaria ona odnošenja ustanovi: bilo ovo ali ono, Austria neima pravo mešati se u te naše poslove.


HTMLText_533CE995_7D26_FAAB_41D7_446948FAFEE0.html =
Grof Janko Drašković rođen je u Zagrebu 20. listopada 1770. godine. Drašković se smatra najstarijim hrvatskim preporoditeljem i jednim od najobrazovanijih ljudi u Hrvatskoj toga doba. Janko Drašković djelovao je kao časnik i zastupnik u velikaškoj kući Ugarsko-hrvatskoga sabora od 1832. do 1836. godine.


Revolucionarne 1848. godine povlači se iz Narodne stranke, zbog poodmaklih godina otklanja bansku čast, ali i dalje djeluje u Hrvatskom saboru.


1832. godine objavljuje djelo na štokavskom narječju Disertatija iliti Razgovor darovan gospodi poklisarom zakonskim y buduchjem zakonodavzem Kraljevinah nasih za buduću Dietu ugarsku odaslanem koje postaje političkim programom hrvatskog narodnog preporoda. Program je predviđao stvaranje samostalne hrvatske vlade i uvođenje štokavskog narječja kao književnog jezika.


Drašković je predložio ujedinjenje hrvatskih i slovenskih zemalja te područja Bosne i Hercegovine u Kraljevstvo Iliričko, koje je i dalje trebalo ostati u sastavu Habsburške monarhije. Prema Draškoviću, nacionalno pitanje bilo je najvažnije jer nije htio da „nas drugi ma koji narod smatra samo masom koja će povećati njegov broj“.


U Zagrebu je 1838. godine osnovao Ilirsku čitaonicu iz koje je 1842. poniknula Matica ilirska, koja je 1874. godine nazvana Maticom hrvatskom. Umro je u Radgoni 14. siječnja 1856.


HTMLText_512B9A02_7D66_D9A9_41C4_460871EF2600.html =
Informiranje javnosti o odlukama i događajima Hrvatskoga sabora ključan je i sastavni dio demokracije. Ispred replike Bašćanske ploče najčešće se daju izjave građanima o promjenama i akcijama zastupnika, a novinarima je omogućen prostor za obradu informacija prigodna imena naše prve žene novinarke i velike borkinje za slobodu informacija i prava žena, Marije Jurić Zagorke.


HTMLText_5315AD9E_7D27_DAD6_41D3_C393FFFE58B5.html =
Ivan Mažuranić rođen je u Novom Vinodolskom 11. kolovoza 1814. godine. Bio je hrvatski političar, književnik, pravnik i prvi ban pučanin od 1873. do 1880. godine. Dva je puta biran za predsjednika Sabora - u siječnju i u lipnju 1872. godine.


Kao ban potaknuo je reformsku djelatnost kojom su u Hrvatsku uvedeni mnogobrojni moderni instituti. Modernizaciju je zasnivao na interesima liberalnog pučanstva kojem je i sam pripadao. Modernizacija je počivala na austrijskom modelu, a središnje reforme ticale su se sudstva, uprave i školstva. Reformama je uvedena odgovornost bana i Vlade prema Saboru i zakon o lokalnoj upravi.


Organizirana je dvostupanjska uprava, a sudstvo je odvojeno od uprave te je zajamčena neovisnost sudaca. U sklopu tih reformi unaprijeđeno je zdravstvo, jamčena je sloboda tiska i pravo javnog okupljanja te je liberaliziran izborni postupak. Pučko školstvo je poboljšano i modernizirano i osnovano je Zagrebačko sveučilište s trima fakultetima – teološkim, pravnim i filozofskim.


S banske dužnosti odstupa 1880. godine zbog općenitog neslaganja s politikama Beča i Pešte koje su mu konstantno onemogućavale djelovanje u skladu s politikom za koju se zalagao, mađarskog odbijanja sjedinjenja Vojne krajine s Hrvatskom, ali i političkih napetosti sa seljacima čiji se položaj za vrijeme njegova banovanja pogoršao. Ivan Mažuranić umro je u Zagrebu, 4. kolovoza 1891. godine.


HTMLText_53DC96A1_7D22_76EA_41C4_F52A7450C68B.html =
Josip Juraj Strossmayer bio je đakovački biskup, hrvatski političar, prosvjetitelj, i veliki mecena kulture, obrazovanja i umjetnosti. Rođen je u Osijeku 4. veljače 1815. godine. Tijekom revolucije 1848. podupire bana Jelačića na čiji prijedlog 1849. godine postaje đakovačkim, bosanskim i srijemskim biskupom.


U vrijeme aktivnoga bavljenja politikom smatrao je kako Austrija mora postati federativna država u kojoj će njezini mnogobrojni narodi postupno postići osamostaljenje dok bi se slavenski narodi morali ujediniti u zajedničku državu. Zalagao se za uvođenje hrvatskoga jezika u upravu i škole. Svojim radom ostavio je važan trag u kulturi, znanosti i obrazovanju, a na njegov poticaj osnovana je Zaklada za osnivanje suvremenog sveučilišta u Zagrebu te 1866. godine Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.


Strossmayer je još 1860. banu Josipu Šokčeviću dao zakladni list na 50.000 forinti za osnivanje Akademije. Samo pitanje osnivanja Akademije pokrenuo je na sjednici Hrvatskog sabora 29. travnja 1861. godine, ali je ona, zbog političkih okolnosti, osnovana tek 1866. godine. Danas se 29. travnja obilježava dan Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Strossmayer je umro u Đakovu, 8. travnja 1905. godine.


HTMLText_4B9C1789_7D22_76BA_41A5_BBE51E26BC93.html =
Josip Leko rođen je 19. rujna 1948. godine u Plavnoj u Srbiji. Obrazovanje je završio kao pravnik na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Od osnivanja bio je član političke stranke SDP. Tijekom političke karijere bio je predsjednik brojnih saborskih odbora poput Odbora za pravosuđe, Odbora za Ustav i Odbora za zakonodavstvo. Nekoliko godina bio je saborski zastupnik, a od 2012. do 2015. predsjednik Sabora.


HTMLText_5221C2DC_7D5E_2E5A_41D6_BB3B8FA5C737.html =
Josip Šokčević rođen je u Vinkovcima 7. ožujka 1811. godine. Svoj život posvetio je obrani Hrvatske prilikom čega je imenovan brojnim vojnim činovima, od pukovnika do generala. 1860. godine, car Franjo Josip I. ga, na preporuku biskupa Josipa Jurja Strossmayera, imenuje banom Kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije.


Podupirao je Samostalnu narodnu stranku na čelu s Ivanom Mažuranićem. Zalagao se za vraćanje hrvatskog jezika u javnu upravu i školstvo kao i za preustroj Habsburške monarhije. Ban Šokčević 1860. godine saziva Bansku konferenciju koju je sačinjavalo 55 uglednika.


Oni su od cara zatražili ujedinjenje Dalmacije i tri istarska kotara s Hrvatskom i Slavonijom, osnutak Hrvatske dvorske konferencije neovisne o Ugarskoj, sudjelovanje predstavnika Vojne krajine u radu Sabora te donošenje uredbe o obnovi rada županije.


Car je usvojio sve zahtjeve Banske konferencije, osim onoga o ujedinjenju hrvatskih zemalja. Šokčević je za vrijeme svog banovanja uz carevo odobrenje u urede u Hrvatskoj uveo hrvatski jezik. Na osobni je zahtjev razriješen dužnosti bana 1867. godine te umirovljen. Umro je u Beču, 16. studenog 1896. godine.


HTMLText_4B1B1A9D_7D22_FEDA_41DA_2EBB4DAB34FD.html =
Luka Bebić rođen je 21. kolovoza 1937. u mjestu Desne kod Metkovića. Srednju školu završio je u Kaštel Lukšiću, Agronomski fakultet u Sarajevu te poslijediplomski studij u Zagrebu. Godine 2008. izabran je za predsjednika Hrvatskoga sabora i tu je dužnost obnašao do 2011. godine. Njegova je politička karijera obilježena članstvom u Hrvatskoj demokratskoj zajednici.
Šest je puta biran u Hrvatski sabor, bio je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, predsjedavao je Odborom za nacionalnu sigurnost, Vijećem općina Hrvatskoga sabora, a u svojoj je političkoj karijeri obnašao još niz drugih uloga.


HTMLText_572BA4A3_7D26_2AEE_41D0_3F15D1ACD8E3.html =
Nedjeljko Mihanović (HDZ) dužnost predsjednika Zastupničkog doma i predsjednika Sabora obnašao je tijekom drugog saziva, od 1994. do 1995. godine. U prvom i drugom sazivu bio je predsjednik saborskog Odbora za naobrazbu i znanost. Obnašao je funkciju zamjenika ministra prosvjete i kulture Republike Hrvatske 1992. godine. Rođen je 16. veljače 1930. u Sitnu Donjem kod Splita. Humanističkoga je obrazovanja - doktorirao je filologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Znanstveni rad obilježen mu je objavljivanjem eseja, kritika, bibliografskih i leksikografskih priloga te priređivanjem kritičkih izdanja djela hrvatskih pisaca. Od 1980. bio je član-suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za književnost. Preminuo 27. siječnja 2022. u Zagrebu.


HTMLText_5B93761F_7D62_29D6_41CD_45D6BB6CC274.html =
Od prvih spomena narodnih zborova, pa sve do suvremenog predstavničkog tijela građana, sabori su predstavljali znak i očitovanje suvereniteta hrvatskog naroda. Tijekom povijesti poprimali su različita obilježja, ali i bili pokazatelj političkog položaja Hrvatske od 9. stoljeća.


Odupirući se brojnim političkih i državnim zahtjevima i naletima drugih, od Mađara, Talijana, preko Turaka pa sve do samostalne i neovisne Republike Hrvatske stvorene 1990. godine, Republika Hrvatska pokazala je kako ima pravo na borbu za ostvarivanje svoje samostalnosti i suverenosti te priznanje njene postojanosti od strane drugih država.


HTMLText_4D19F2B0_7DE7_EEEA_4167_AAA34E40B5EC.html =
Preuzvišeni Gospodine Grofe i Bane, Presvetli Velmože! Slavni stališi i redovi!
…


Znam ja, da mi kako smo ovde sakupljeni s veće strani naš jezik dobro neznamo, i da se u celoj našoj domovini osobe obadvojeg spola, koje u svom maternjim jeziku dobro govoriti, čitati i pisati znadu, lahko na parste prebrojiti bi mogle; a šta je tomu uzrok nego to: da ga mi u javnom životu i poslovih nigde neupotrebljavamo, i š njim se samo tako zabavljamo, kao gizdavi gospodar svojim plaćenim slugom.


Još nezna veća strana naroda našega, kakova je to višnja slast i milina svojim prirodjenim materinskim jezikom govoriti moći i smeti, to samo on iskreno ćutiti može, koj je duže vremena medju tudjemi narodi u tudjih daržavah stanovati i živiti morao. Mi naš jezik čuvamo još uvek samo za družinu i za naše kmetove. U občinski život i u poslove uveli smo u onih još barbarskih vremenah, kad su na celom svetu jedini jezik latinski za izobraženi i izdelani daržali, taj jezik; u družtveni život i familiu našu uvuko se je s vremenom jezik nemački i promenio našu prirodjenu narav i način mišljenja otacah naših; u Primorju pako učinio je isto jezik talianski. Šta smo mi stigli po tom, nego to: da smo se odtudjili sami sebi, da smo se odcepili od susedne jednorodne bratje naše, i da mnogi od naroda našega niti neznaju od kojega su naroda i koji puci po rodu, po karvi, i po jeziku k nama spadaju!!!


Mi gledamo svaki dan, kako domovina naša sve dublje i dublje propada, kao imanje one detce, koja pod više tutorah stoje, svaki od ovih tutorah stavi si nešta u žep, svaki si nešta prisvoji, najposle neće ostati detci ništa.


Mi smo malo Latini, malo Nemci, malo Taliani malo Magjari i malo Slavjani a ukupno (iskreno govoreći) nismo baš ništa!


HTMLText_53DA2F14_7D2E_F7AA_41AC_009A4312510A.html =
Rođen je u Petrovaradinu 16. listopada 1801. godine. Kao ugledni časnik i pristaša hrvatskog narodnog preporoda imenovan je 23. ožujka 1848. godine hrvatsko-dalmatinsko-slavonskim banom.


Prekinuo je realnu uniju s Ugarskom te sazvao Sabor 18. svibnja 1848. godine dok se prvo zasjedanje Sabora održalo 5. lipnja 1848. godine. Zbog mađarskog ugrožavanja hrvatskog autonomnog položaja ratuje s Mađarima do poraza mađarske revolucije. Utemeljitelj je građanskog Sabora i moderne Hrvatske te postaje simbolom hrvatske obrane od tuđinaca i borbe za hrvatsku državu.


Uz veliku podršku bana Josipa Šokčevića, 1866. godine se, na glavni zagrebački trg, postavlja spomenik banu Jelačiću. Spomenik na glavnom zagrebačkom trgu ostaje sve do 1947. godine, kada biva uklonjen od strane komunističke vlasti, koja je na spomenik gledala kao na simbol monarhističke vlasti. Komunistička je vlast tada i sam trg preimenovala u Trg Republike.
Spomenik banu Jelačiću na glavni je zagrebački trg ponovno postavljen 1990. godine nakon smjene političke vlasti u Hrvatskoj. Ban Josip Jelačić umro je u Zagrebu 20. svibnja 1859. godine.


HTMLText_4A7645A9_7D22_EAFA_41DC_41DFCDDB595A.html =
Rođen je u Zagrebu 28. svibnja 1953. godine. Diplomirao je i magistrirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, specijalizaciju je završio u Njemačkoj, a poslijedoktorski studij u SAD-u. 2011. izabran je za zastupnika u Hrvatski sabor (prvi mandat) te za potpredsjednika Sabora, člana Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, člana Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, člana Odbora za međuparlamentarnu suradnju i zamjenika člana Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj dimenziji Srednjoeuropske inicijative. Bio je ministar zdravstva do 2000. godine, a prije toga zamjenik ministra zdravstva. Objavio je brojne stručne i znanstvene radove te je član mnogih svjetskih znanstvenih udruženja iz područja medicine.


HTMLText_5F16D58D_7D65_EABA_41AC_781B4BDAD3AC.html =
Sabornica je mjesto očuvanja zakonodavnog i predstavničkog poretka Republike Hrvatske. Unutarnje ustrojstvo Hrvatskoga sabora određeno je Poslovnikom.
Prema Poslovniku, Sabor ima predsjednika i dva do pet potpredsjednika koji zajedno čine Predsjedništvo. Na poziv predsjednika Sabora u radu Predsjedništva sudjeluje i tajnik Sabora.
Na parlamentarnim izborima građani biraju svoje predstavnike kojih je minimalno 110, a maksimalno 160. Izabiru se predstavnici različitih političkih stranaka, te su, ovisno o političkoj orijentaciji, raspoređeni unutar sabornice na ljevicu, desnicu i centar.
Ljevica obuhvaća reformističke i revolucionarne ideje o oslobođenju radničke klase i stvaranju besklasne zajednice. Teže unaprjeđenju političkih odnosa u zajednici. Ako je radikalna, ciljeve će postizati radikalnim i temeljitim rezovima, dok umjerena ljevica promjene želi postići reformama kako bi smanjila društvenu nejednakost i ostvarila što veću društvenu pravdu.
Desnica obuhvaća ideje o važnosti tradicije u društvenim i političkim odnosima, usmjerena je na zadržavanje postojećeg stanja, poštovanje autoriteta i trenutačnog poretka. U današnje vrijeme to su stranke koje se zalažu za neki oblik nacionalizma ili naglašavaju svoje domoljublje. Radikalna desnica iskazuje nesnošljivost prema različitima u društvu, isključiva je u stavovima, dok umjerena desnica teži očuvanju tradicionalnih vrijednosti i institucija poput obitelji, Crkve i nacije.
Centar označava djelovanje između ljevice i desnice, to je opcija koja izbjegava krajnosti. Smatraju da krajnost vodi u nestabilnost i nasilje, pa su skloni povezivanju i s ljevicom i s desnicom.
Sjednice Sabora održavaju se javno, a građani i novinari također mogu promatrati saborske rasprave s galerijskih prostora.


HTMLText_4A12CAD7_7DDE_5E56_41D4_D37F5D8C50C3.html =
Slika prikazuje svečanu sjednicu Hrvatskoga sabora koja je održana 22. prosinca 1990. godine kada je donesen prvi Ustav samostalne i nezavisne Republike Hrvatske. Kako je Ustav donesen neposredno pred Božić, poznat je i kao Božićni Ustav.
Donošenjem Ustava, kao najvišeg političko-pravnog akta i temeljnog konstitutivnog državnog dokumenta, uspostavljen je politički i pravni poredak države. Time je Hrvatska vraćena u krug suverenih europskih demokratskih država, gdje je civilizacijski i povijesno pripadala. Ustavom se Hrvatska utemeljuje kao jedinstvena, nedjeljiva, demokratska i socijalna država s neotuđivim i neprenosivim suverenitetom. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav određeni su kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske.
Proglašenjem Ustava na demokratski je način izražena nepokolebljiva odlučnost i demokratsko opredjeljenje hrvatskoga naroda za samostalnom i suverenom Hrvatskom.
Riječi predsjednika Tuđmana kojima je završio govor 22. prosinca 1990. u Hrvatskome saboru na proglašenju Ustava, potvrđuju, i trideset godina kasnije, njegovo vizionarstvo i državotvornost: „Nadamo se da će nam naše potomstvo i povijest dati povoljnu ocjenu. I to sa stajališta današnjih i budućih interesa svakoga pojedinca, svih građana, cijele Republike Hrvatske i čitavoga hrvatskog naroda. Republika Hrvatska od ovoga povijesnoga trenutka postoji kao ustavna republika. A ovaj Ustav što smo ga domišljali i donijeli u ime čovjeka i Božje volje, na ponos sebi i narodu kojemu pripadamo, i nadam se svojim susjedima za uzor, a Europi na ugled, neka oživotvoren postane naša nova oda slobodi i demokraciji na čast i slavu vječne nam Hrvatske!”


HTMLText_55FD3C3B_7D3E_D9DE_41CE_01C0725D13CF.html =
Stjepan Mesić (HDZ) bio je predsjednik Zastupničkog doma i predsjednik Sabora u drugom sazivu od 1992. do 1994. godine. U politički život ulazi 1965. kada je s liste građana izabran za zastupnika u Saboru Socijalističke Republike Hrvatske. Nakon prvih višestranačkih izbora u svibnju 1990. imenovan je prvim predsjednikom Vlade Republike Hrvatske. Bio je posljednji predsjednik Predsjedništva SFRJ, do prosinca 1991. Obnašao je dužnost Predsjednika Republike Hrvatske u dvama mandatima: prvi je put izabran 7. veljače 2000. godine, a drugi put 16. siječnja 2005. Rođen je 1934. u Orahovici. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu.


HTMLText_52D494FB_7D22_2A5E_41D3_7210F4C599BB.html =
Stjepan Radić rođen je 11. lipnja 1871. godine u Trebarjevu Desnom. Tijekom studentskih dana sudjeluje u raznim prosvjednim aktivnostima usmjerenima protiv bana Khuen-Héderváryja što dovodi do njegova protjerivanja iz svih zemalja austrijskog dijela Monarhije.
1895. godine sudjeluje u protumađarskim demonstracijama za vrijeme posjeta cara Franje Josipa I. Zagrebu kada sudjeluje u spaljivanju madžarske zastave zbog čega je osuđen na šest mjeseci zatvora i protjeran sa Sveučilišta u Zagrebu. Školovao se u Parizu, na Slobodnoj školi političkih znanosti.


S bratom Antunom 1904. osniva Hrvatsku pučku seljačku stranku koja, kao Hrvatska republikanska seljačka stranka, u razdoblju između dva svjetska rata, postaje najjačom oporbenom strankom, a Stjepan Radić najpopularnijim hrvatskim političarom i najvećim oponentom tadašnjem jugoslavenskom režimu.


Radićeva bespoštedna borba protiv vladajućeg unitarizma i Vidovdanskog ustava početak svog kraja doživjela je u beogradskoj Narodnoj skupštini, 28. lipnja 1928., kada je na njega izvršen atentat od čijih je posljedica preminuo 8. kolovoza iste godine.


HTMLText_4BF4827B_7D22_2E5F_41BF_F57CA236E8A7.html =
Vladimir Šeks rođen je u Osijeku 1. siječnja 1943. gdje je i završio srednjoškolsko obrazovanje. Pravni fakultet završio je u Zagrebu. Političku karijeru započeo je članstvom u HDZ-u 1998. godine. Nekoliko je puta izabran u Hrvatski sabor, a od 2003. do 2008. godine predsjedavao je Hrvatskim saborom. Obnašao je razne dužnosti, od zastupnika u Saboru, predsjednika Kluba zastupnika do predsjedništva političke stranke. Objavljivao je publikacije i članke te bio nagrađen za rad iz područja pravne znanosti i politologije.


HTMLText_57FFE7E3_7D2D_D66E_41CF_F8DCA19EE1E0.html =
Zlatko Tomčić (HSS) bio je predsjednik Zastupničkog doma i predsjednik Sabora tijekom četvrtog saziva, od 2000. do 2003. godine. Za zastupnika u Zastupničkom domu Hrvatskoga državnog sabora izabran je 1995. godine. Prema ustavnim ovlastima, nakon izbora 2000., privremeno je preuzeo dužnost predsjednika Republike Hrvatske do izbora novog predsjednika. Funkciju ministra graditeljstva i zaštite okoliša obnašao je od 1993. do 1994.
Rođen je 1945. u Zagrebu. Inženjer je građevine. Bavio se projektiranjem građevinskih objekata, investicijskim consulting poslovima u hotelskim tvrtkama. Područja njegove specijalnosti jesu organizacija građenja u visokogradnji i vođenje građevinskih investicija. U područja njegova posebnog rada ubrajaju se program Zdravo stanovanje i građevinska revitalizacija objekata spomenika kulture te ekologija.


HTMLText_7DB2E382_7065_343F_41C2_951F708170F1_mobile.html =
CARNET
https://www.carnet.hr/
helpdesk@carnet.hr
Tel: +385 1 6661 555
HTMLText_7DB2E382_7065_343F_41C2_951F708170F1.html =
CARNET
https://www.carnet.hr/
helpdesk@carnet.hr
Tel: +385 1 6661 555
### Tooltip IconButton_EED5213F_E3B9_7A7D_41D8_1B642C004521.toolTip = FACEBOOK STRANICA VLADE RH IconButton_EF8F8BD8_E386_8E02_41D6_310FF1964329.toolTip = MENI IconButton_7FF185EF_706F_7FC6_41A5_21B418265412_mobile.toolTip = PRIKAŽI IZBORNIK IconButton_7FF185EF_706F_7FC6_41A5_21B418265412.toolTip = PRIKAŽI IZBORNIK IconButton_7DB21382_7065_343F_41B1_484EDBCD16A4.toolTip = SAKRIJ IZBORNIK IconButton_7DB21382_7065_343F_41B1_484EDBCD16A4_mobile.toolTip = SAKRIJ IZBORNIK IconButton_EE5807F6_E3BE_860E_41E7_431DDDA54BAC.toolTip = TWITTER STRANICA VLADE RH IconButton_EEEB3760_E38B_8603_41D6_FE6B11A3DA96.toolTip = UKLJUČI / ISKLJUČI OZNAKE IconButton_EED073D3_E38A_9E06_41E1_6CCC9722545D.toolTip = UKLJUČI / ISKLJUČI ZVUK ## Tour ### Description ### Title tour.name = Hrvatski sabor 360 Politika i gospodarstvo